Đukić povodom Brajovićević laži: NATO nije „ekonomski klub“

Piše: Stefan Đukić

Svjedoci smo više istupa u poslednjim danima, među kojima su prije svega ono predsjednika skupštine, Ivana Brajovića, u kojima se ponovo plasira lažna teza da je NATO ekonomski klub država i da članstvo u njemu automatski povlači i ekonomski rast. Kao i ranije, autori ovih izjava nisu pokušavali da podacima obrazlože, podupru svoju tezu već su kao i u svim pitanjima pro-NATO kampanje ostali na opštim mjestima i lijepim željama.

Najprirodnije je da za primjer uzmemo dvije poslednje članice NATO saveza, Hrvatsku i Albaniju i da posmatramo neke od ekonomskih parametara. Napominjem da su obe ušle u savez 2009. godine. BDP Hrvatske je 2008 bio 70.481 milijardi. Od 2009 godine i ulaska u alijansu, ovaj parametar je u slobodnom padu i 2015. je po podacima svjetske banke na daleko manjih 48.372 milijardi dolara. Najveći pad Hrvatska je zabilježila 2009. godine kada je bila u recesiji od čak 7.384 procenta. Padao je i nivo direktnih stranih investicija (FDI), upravo ono za šta nam naši NATO propagandisti sugerišu da će rasti. Tako je Hrvatska 2008. imala 5.188 milijardi dolara stranih investicija, 2009. 3.1999 milijardi a 2010. tek 1.424 milijarde.

Još manje je dobila 2013. da bi 2015 zabilježila apsolutni negativni rekord sa svega nešto manje od 159 miliona što je najslabiji rezultat od 1996. godine. Dug Hrvatske u odnosu na BDP je 2008 bio 39.6 procenata. U međuvremenu se više nego udvostručio i na kraju 2015. je bio 86.7 posto. Krajem 2008. godine, nezaposlenost u Hrvatskoj je bila na 12%, dok je početkom 2016. ona na 18 procenata. Maltene svaki ekonomski parametar ukazuje na to da se u Hrvatskoj gore živi danas nego prije učlanjenja u NATO savez.

Što se Albanije tiče, rezultati nisu mnogo bolji. BDP je sa 12.881 milijarde 2008. godine pao na 11.398 milijardi. Direktne strane investicije su prije ulaske bila 1.241 milijarde a na kraju 2015. su na 991 milionu. Odnos duga prema BDP-u se uvećao sa 55.14% na 72.13%. Nezaposlenost je sa 13 skočila na 17 procenata. Ako je NATO zaista ekonomski savez, onda je to vrlo loš savez. Ipak, moram izraziti čuđenje kako se nešto može zvati ekonomskim savezom, kako ga nazivaju neki naši političari, kada u njegovim osnivačkim i drugim aktima nema niti jedne stavke koja se tiče carinskih tarifa, odnosa uvoza i izvoza, ne pominje se preferentna valuta za trgovinu, nema priče o kvotama. Jedino što liči na ekonomsku priču je navođenje da se smije proizvoditi i kupovati isključivo jedan propisan tip naoružanja i opreme, što efektivno smanjuje tržište i povišava cijene te robe. Druga „ekonomska stvar“ koju ovaj savez propisuje je vojna potrošnja u iznosu od 2% BDP-a. Crna Gora je 2015 imala potrošnju od 1.627% što znači još više zaduživanja, više ukidanja od najugroženijih i manji budžeti za sektore kao što su zdravstvo i školstvo.

Imajući u vidu da je NATO „ekonomski savez“ izrazio bih čuđenje da su najveće svjetske IT kompanije bazirane u neutralnoj Irskoj. Među njima se ubrajaju giganti kao što su Apple, Amazon, AirBnB, IBM, Pay Pal, Facebook i mnoge druge. Vrlo je interesantno da ove kompanije, čiji godišnji obrti su daleko veći od čitave Crne Gore, biraju neutralnu državu za svoje evropsko ili svjetsko sjedište. Zato moramo zaključiti da NATO članstvo ne stvara povoljnu ekonomsku klimu, već da to čine dobri zakoni, dobra praksa, pametna poreska politika i slično. Naravno, ne treba sumnjati da bi članstvom u NATO imali prilika za još „povoljnih“ kredita u valutama kao što je dolar, kredite koje naša Vlada ne bi „hedžovala“, samim tim ih ostavila na milost i nemilost kursnih razlika i promjena te nam samo na tom parametru donijela još nekoliko miliona (ili stotina miliona) dugova. Kineski kredit je tu bio samo vježba. Imajući u vidu da tako stručni ljudi vode ekonomiju nije ni čudo što nam se potura laž da je NATO „ekonomski savez“. Ako on to i jeste, onda je to ekonomski savez loš po njene članice.

Napomena: Kao uporedni primjeri su uzeti Hrvatska i Albanija zbog vremenske bliskosti njihovog pristupa, zbog iste teritorijalne pozicije i zbog najveće sličnosti sa našom ekonomijom naročito uzimajući u obzir prošlost iz doba socijalizma. Svi podaci su provjerljivi na sajtu Svjetske banke data.worldbank.org dok su neki uzeti sa sajta www.tradingeconomics.com.