Želja SAD-a: Preko Ukrajine poniziti Putina i Rusiju

Dva ugledna zapadna centra za geopolitičke procjene su podudarni u mišljenju da Vašington preko ukrajinske krize nastoji da jako oslabi vlast u Moskvi

Kako navode, SAD bi da primoraju predsjednika Vladimira Putina da iz položaja slabijeg traži novi svjetski položaj za Rusiju.

Slabljenje Putina ili njegova smjena bi dovelo u pitanje i samu američku strategiju i zaprijetilo nuklearnim sukobom, navodi časopis za geostrategiju Limes.

Ali da je geopolitika krojenja granica i uticajnih sfera krajnje neizvjesna za vladaoce kad se pravom sile pogazi sila prava, svjedoči sukob Zapad-Rusija u kojem se stalno iznova vrti neizbježno problematično pitanje Kosova, koje se prelama preko ukrajinske krize i Krima, pa i sudbine bivše Jugoslavije.

O tome svjedoče neke najnovije američke i evropske analize, kojima se ukrajinska kriza i rusko prisajedinjenje Krima uporno vraća na oprečne poglede zemalja u svijetu kad je riječ o NATO bombardovanju Srbije i od većine zapadnih zemalja priznatoj samoproglašenoj nezavisnosti Kosova.

A u tom sklopu je, recimo, u Evropskom parlamentu i nekim televizijskim raspravama potegnuto i pitanje davnog, ali ne i zaboravljenog turskog vojnog zaposjedanja dijela Kipra i činjenice da to ne smeta Evropskoj uniji da s Ankarom bez ikakvih uslova pregovara o članstvu.

U žiži svjetskog političkog potresa je, naravno, ukrajinska kriza i, kako to vidi ugledni italijanski geopolitički časopis Limes, pozadina te krize je „poniziti Rusiju„.

Italijanski časopis tvrdi da je to „poslednji zadatak“ s vlasti odlazećeg i oslabljenog američkog predsjednika Baraka Obame i jedna od ključnih tačaka američke politike.

Kosovo kao bumerang

Italijanski časopis se tu dijelom podudara u ocjeni s američkim institutom za strategijske prognoze Stratfor koji se saglasio s tim da su granice u Evropi poslije Drugog svjetskog rata promijenjene prvi put kad su SAD i većina zapadnih zemalja priznali jednostrano proglašenu nezavisnost Kosova, a potom kad je Moskva priključila Krim.

Glavni analitičar briselskog Centra za evropsku politiku, bivši ambasador Evropske unije u Moskvi, Majkl Emerson smatra, međutim, da nema osnova nedavna Putina da bi, da nije bilo ukrajinske krize, SAD i njihovi zapadni saveznici našli nešto drugo da „stave branu na rastuće moći Rusije“ i da „i Rusiju gurnu u jugoslovenski scenario raspada i rasparčavanja“.

Istovremeno, u opsežnom izvještaju poslije boravka u Moskvi proteklih dana, direktor Stratfora Džordž Fridman navodi da se među sagovornicima u ruskoj prestonici, kad je riječ o ukrajinskoj krizi, dvije stvari redovno predočavaju – prvo da je Krim istorijski dio Rusije.

Takođe da rusko stanovništvo stanovništvo na istoku Ukrajine ima pravo na autonomiju – baš kao što u Kanadi francuski Kvibek uživa punu autonomiju, a to Zapad smatra najprirodnojom stvari na svijetu.

„A slučaj Kosova je krajnje važan Rusima“, navodi direktor američkog instituta, zato što osjećaju da se odbacilo ono što su bili njihovi stavovi i stvorio se presedan.

I, kako napominje, „Zapad je Kosovu poklonio nezavisnost iako je prošlo mnogo godina pošto je pala srpska vlada koja je ugrožavala kosovske Albance i stav Rusa je bio da se tu granice mijenjaju iako nema nikakve opasnosti na Kosovu“.

„Rusija nije htela da se to učini, a Zapad je to uradio zato što je to mogao – po ruskom viđenju, Zapad, pošto je prekrojio mapu Srbije, nema prava da osporava mijenjanje mape Ukrajine „, prenosi čelnik Stratfora mišljenja ruskih zvaničnika, akademskih ličnosti i običnih ljudi .

Obamin pakleni plan

I velika većina američkih evropskih saveznika su svjesni toga da sankcijama vlast ruskog predsjednika Putina nije uzdrmana, da Moskva nije, štaviše, ni u međunarodnoj izolaciji, pa je cio sukob oko Ukrajine i dalje potpuno zamršeni „gordijev čvor“.

Časopis za geostrategiju Limes tvrdi da „Obama ne cilja na to da konačno porazi Rusiju – već da dovede Moskvu na rub rasula, prisili je da iz nepovoljnog položaja pregovara o svojoj ulozi na međunarodnoj šahovskoj tabli„.

„Vrhunac bi bio da Putin bude srušen unutrašnjom zavjerom i zamijeni ga prozapadni predsjednik, ali bi i neko odlučujuće slabljenje Putina bilo prilično zadovoljavajuće i razdoblju obamamanije bi dalo slavni oreol„.

Limes odmah upozorava da bi tako nešto, koliko god teško zamislivo, dovelo u pitanje i samu američku strategiju i zapretilo nuklearnim sukobom.

I dodaje da su, s usponom protivničkih republikanaca u vlasti, Obamini savjetnici unijeli od letos programske promjene i postavili tri zadatka: međunarodnu rehabilitaciju Irana, rat s ekstremistima islamske države i pokretanje kampanje protiv Rusije.

I, kako ističe Limes, „savršeni uragan koji se sručio na Kremlj uporedo se odvija kroz podršku ukrajinskoj nezavisnosti i udarom na energetsko srce ruske ekonomije„.

Akcija je uveliko u toku, uloge su podijeljene i „potpredsednik Džozeš Bajden je glavna ličnost od povjerenja za ukrajinskog predsjednika Petra Porošenka, sa zadatkom da spriječi bilo kakav kompromis iz kojeg bi bile isključene Sjedinjene američke države“.