Zaboravljene riječi starih Srba, ljepše od onih kojima su zamijenjene
Srpski grb; Samo sloga Srbina spasava
Ako kažete da večeras idete “do čaršije” neko će vas razumjeti, ali kuda ste se uputili ako idete “na čair”? I ko vas to prati kada sa vama ide i “dost”? Još kažite da ćete usput svratiti do “džambasina” i najvjerovatnije nikome ništa neće biti jasno!
Jezik je živa tvorevina svakog naroda i stalno se mijenja. Neke riječi ulaze u upotrebu, druge izlaze, a ima i onih koje posle nekog vremena postanu potpuno zaboravljene.
Predstavljamo vam riječi za koje mnogi od vas vjerovatno nisu nikad čuli. Zato, brišemo prašinu sa nekih od tih izraza i predstavljamo vam 20 srpskih riječi koje su koristili stari Srbi, a čije značenje danas ne znaju mnogi.
BRKLJAČITI – nejasno govoriti, mumljati
VAJKATI – žaliti se, kajati se; “Ne vajkaj se na život, već se vataj kakvog čestitog posla!” – veli narodna poslovica.
GEKNUTI – umrijeti, ali i propasti (finansijski)
DOST – prijatelj, a odatle je DOSTLUK – prijateljstvo
EGEDA – violina; “Sa svojom dvorskom muzikom (s egedama) i s nekoliko momaka … pošalje [ih] u crkvu te se venčaju” – Vuk Karadžić
ŽDREPČOVIT – konj koje je spreman za parenje, ali u prenesenom smislu i muškarac koji misli samo na “švrljanje i švalerisanje”
IZVANLJUDNIK – nečovjek, čovjek bez ljudskosti
JARA – velika vrućina ako se odnosi na vremenske uslove, ali može da znači i povišenu temperaturu tijela, groznicu
LIPCAL – uginuo, obično se odnosi na životinju. Odatle je nastala riječ “LIPSAO” sa istim značenjem
LJESAK – sjaj, odbljesak; “Od ljeska zimskog sunca … izgledalo je to pivo prozirno” – Petar Pecija Petrović
MAKANJA – malo, sićušno dijete, sitno “poput makova zrna”
NEKNJA – prekjuče
NJEGOVSKI – karakterističan za njega, njemu svojstven; “Proku je obeznanila njegovska, ljuta krv” – Veljko Petrović
OKNUTI – viknuti, dozvati nekoga
POLZA – Korist, dobitak, uspeh
ĆUTUK – glupak, budala
USRŽITI – učiniti da nešto skroz zahvati, da prodre u srž nečega
HRŠUM – povika, vikanje na nekoga, ljutnja (još i “RŠUM”)
CUBOK – iznutrica
DŽAMBASIN – trgovac, prodavac (još i “DŽAMBAS”)
Izvor: Ćirilica
Ispolzovat kazu Rusi, a mozda i Poljaci, a znaci koristiti, cak i upotrebiti, tako da je ocigledan trag zajednistva. Vecina rijeci se koristi i danas, pogotovo makanja i cutuk, jara takodje.
JARA !
JARKO SUNCE ! UGRIJALA JARA , IZGORE SE! (UPEKAO ZVIZDAN , OČI DA ISKOČE – KAŽU U GACKU)
IMA JOŠ JEDNO INTERESANTNO ZNAČENJE RIJEČI „JARA“ – OZNAČAVA PŠENICU : „JARA PŠENICA“ SE SIJE U PROLJEĆE, A ŽANJE U LJETO ; ZA RAZLIKU OD „OZIME PŠENICE „, KOJA SE SIJE U JESEN, A ŽANJE SLJEDEĆEG LJETA !
JEZIK JE ČUDO – BOŽIJE I LJUDSKO . . .
@Trifko
Imas pravo, dokaz da su na tim prostorima svi Srbskog porekla !!!.
Of ovoga u crnogorskom se koristilo uvijek: makanja, ćutuk i jara. Ostale riječi nije ni Njegoš koristio, tako da su to izvanjske riječi.
A ti si poznavao Njegoša pa znaš šta je govorio?
Da ti rečem Trifko, nikad mi Crnogorci nećemo biti hrvati no kao i uvek – > najbolji Srbi!
Poznajem njegovo djelo, a imam i rječnik Njegoševa djela.
Što se tiče Hrvata, ili kako su se u to vrijeme zvali Rvati ili Rvaši, jezik Crnogoraca, Hercegovaca, i Dubrovčana, zaleđa Dalmacije je skoro isti.
Kad Toliko poznaješ Njegoševo delo,
šta on kaže za sebe?
Da li je Njegoš bio Srbin?
Naravno, on kaže za sebe da je Srbalj. Iz Bosne. To što je on bio Srbin, ne znači da nije znao da stanovnici nijesu bili Crnogorci. I koji su bili jednoplemeni sa pomenutim narodima iz okruženja.
BEZ TOGA : SKORO !
Sjajan prilog. Neke se još ponegde, ali ređe mogu čuti u selima ,a u gradovima skoro nikako – ršum bez h-Ršumović, ćutuk, makanja,liipcal(kao glagol), jara, vajkati se, brkljačiti.
,,Jezik je hranitelj naroda. Dok god ga čuvamo, počitujemo…ne pretačemo se u drugi, ne nestajemo.“ Vuk
Ništa gluplje nisam čuo. Ocete to kao Hrvati da nam počnete nameta nama Crnogorcima da mijenjamo jezik??? Ove riječi Crnogorci nikad nisu koristili pa nece ni od sada.
Baš si ćutuk,kad tako misliš
Mozda si u pravu, vas ‘jezik je’ star 15-ak godina pa je mozda prerano da ga menjate. Mozda sacekate nekoliko hiljada godina poput Srba koji su ipak zadrzali isti jezik i skoro iste reci. MOzete da se uhvatite ruku pod ruku sa balijama, ustasama i cokalijama i da parlate o mile volje sa prevodiocima.
Kod nas se, osim riječi ćutuk za one poput tebe, još uvijek koriste: makanja, jara, vajkati, geknuti. Ponekad ih i sam govorim.
A što prepisa srpsku azbuku ,bravušane,pa sad glumiš naciju?!
Pa to su uglavnom turske rijeci Posto su Srbi bili u zajednistvu sa turcima otuda i jezik
Sto se kape tice crnogorci su placali globu ako su ih uhvatili da ne nose kapu sa 4 S
Djedu moje majke dosli su u tor i uzeli najboljeg ovna.No on je i nakon toga nastavio da nosi pravu crnogorsku kapicu
Vecinu ovih rijeci i dan danas koriste ljudi na selu