Vulin: Sačuvajmo ploču srpskim oslobodiocima, Srbija želi najbolje odnose sa Crnom Gorom
1 min read
Ministar rada i socijalnog staranja Republike Srbije, Aleksandar Vulin, pozvao je Vladu Crne Gore da arbitrira u slučaju nasrtaja na spomen ploču srpskim oslobodicima Budve 1918.godine.
„Mislim da je inicijativa za uklanjanje ploče nepotrebna. Zamolio bih predstavnike Vlade Crne Gore da iskoriste svoj autoritet i razgovaraju sa predstavnicima lokalne samouprave, u čijoj je ovo nadležnosti, da sačuvaju sjećanje na srpsku vojske, koja je tih istorijskih dana u vrijeme Prvog svjetskog rata sigurno donijela slobodu, da ta tabla ostane i da se istorijska sjećanja na srpsku vojsku i zajednički život ni ia koji način ne mijenjaju“, poručio je Vulin tokom svoje posjete Crnoj Gori.
Kako je IN4S već pisao, „Spomen ploča srpskim oslobodiocima“, nalazi se na ulazu u budvanski stari grad. Naprasno, Liberalna partija, a potom i državna Komisija za postavljanje spomen-obilježja iz Ministarstva kulture, inicirali su da se ova ploča skloni kao „istorijski neutemeljena“.
Reagovanje ministra Vulina je prvo zvanično iznošenje stava zvaničnika Srbije povodom nastale tenzije oko sklanjanja Spomen ploče.
„Smatramo da je inicijativa za uklanjanje ploče nepotrebna. Ako je ta tabla mogla da stoji od 1931. godine, može da stoji još uvijek. Ne bih volio da se takva inicijativa iskoristi u političke svrhe koje sigurno ne odgovaraju ni Srbiji ni Crnoj Gori, rekao je ministar Vulin i uz poruku da „Vlada Srbije iskreno želi da odnosi između naše dvije zemlje budu što bolji i da se ti odnosi produbljuju“.
Ovako su Sciptari docekali Bundeswer 1999 na Kosovu i Metohiji,mozda si i ti tamo bio Pitrahinja
http://www.nrhz.de/flyer/media/14827/KosovoBundeswehr.jpg
Kako se zove bitka za oslobadjanje Budve? Dje se odigrala?
Muč, avetinjo. Šta ti uošte znaš, osim da mrziš?
na Zidanom Mostu,Neka zivi Pavle Djurisic.
Na Mitrovdan, 8. novembra 1918, u Boku Kotorsku, a to su ti opstine Budva, Kotor, Tivat i Herceg Novi, usao je puk srpske vojske, sastavljen od solunskih dobrovoljaca, Srba iz Crne Gore, Hercegovine, Vojvodine i Hrvatske, prisilio austrougarsku vojsku na odstupanje prema sjeveru i oslobodio Boku od austrougarske okupacije.
Ptrahinja
Kome smeta spomen-ploča u Budvi
U posljednje vrijeme obnovile su se diskusije oko vjerodostojnosti oslobođenja Budve 8. novembra 1918. godine. Osporava se Srpskoj vojsci da je oslobodilac, postavljaju se zahtjevi za skidanje spomen-ploče koju je Opština Budva postavila 1931. godine iznad glavnog ulaza u Stari grad.
Okružje bokokotorsko, kojem je pripadala Budva, sa knježinama Maine, Pobori, Brajići i izdvojenom Opštinom paštrovskom – odlukom velikih sila 1814. godine dodijeljeno je Austougarskoj monarhiji. Dakle, Boka kotorska je više od sto godina, tj. sve do 1918. godine, bila u sastavu Kraljevine Dalmacije, kao dio velike Austrougarske monarhije. Svi građani ovog kraja su bili austrijski državljani, glasali su i birali vlast; morali poštovati zakone; svoja građanska prava ostvarivali su u ovoj državi. Primjera radi: S. M. Ljubiša je bio šest puta biran za narodnog poslanika u Dalmatinski sabor, bio predsjednik Sabora i poslanik u Bečkom parlamentu.
Kada je Crna Gora 1914. godine objavila rat – austrijska vojska se povukla iz Budve i front je uspostavljen u Grblju. Više stotina žitelja ovoga kraja stupilo je dobrovoljno u crnogorsku vojsku. Kapitulacija Crne Gore 1916. godine primorala je dobrovoljce iz Budve i Paštrovića da napuste ovaj kraj, da zajedno sa srpskom vojskom pređu Albaniju i kao dobrovoljci ratuju zajedno s njom na Solunskom frontu. Na Spomen-ploči u Muzeju Manastira Praskvica, urezana su imena Paštrovića – učesnika Balkanskih ratova i Prvog svjetskog rata; ima ih više stotina.
Poslije kapitulacije Crne Gore, austrijska vojska je ponovo zaposjela Budvu; građani koji su bili u crnogorskoj vojsci ili su sarađivali sa njom, a nijesu odstupili, bili su uhapšeni; sedam Paštrovića je strijeljano na Španjoli u Herceg Novom; mnogi su bili internirani u logore; spovođen je teror, naročito prema Paštrovićima, jer je njih najviše odstupilo sa srpskom vojskom i borilo se na Solunskom frontu.
Proboj Solunskog fronta i uspjesi na drugim frontovima doveli su do sloma Austrougarske monarhije. U Crnoj Gori je održana Podgorička skupština, koja je odlučila da se Crna Gora ujedini sa Srbijom.
Boka kotorska nije imala svoje predstavnike na Podgoričkoj skupštini, jer ona nije ni bila dio Crne Gore. Nakon sloma Austrougarske monarhije, Boka kotorska, zajedno sa Budvom i Paštrovićima, na osnovu odluke Narodnog vijeća, odlučila je da se pripoji Srbiji. Dakle, Budva nije ušla u sastav Srbije, odnosno Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca preko odluke Podgoričke skupštine, već samostalno.
Treba reći da se u to vrijeme u Boki kotorskoj većina žitelja nacionalno izjašnjavala kao Srbi. To isto važi i za područje Budve i Paštrovića.
Na Mitrovdan, 8. novembra 1918. godine, jedinice Srpske vojske su svečano dočekane kao oslobodioci Budve. Poslije viševjekovne dominacije stranih sila, Budva je dočekala oslobođenje. Bio je to narodni praznik za pamćenje.
Arhivska dokumenta i drugi izvori potvrđuju ovo, i to se ne može osporavati. Kao očevidac, detaljan opis dočeka Srpske vojske na Mitrovdan 8. novembra 1918. go- dine dao je ugledni građanin Budve Milo Ljubiša (v. Arhiv Budve AB.FD).
Srpska vojska je za Budvu bila oslobodilačka vojska, to je bila njena vojska u kojoj se borilo blizu hiljadu boraca iz ovoga kraja.
Kao potvrdu opšteg narodnog oduševljenja zbog oslobođenja i ujedinjenja sa na- rodima novostvorene južnoslovenske države – Opština paštrovska u Kastel Lastvi donijela je odluku da se ime mjesta Kastel Lastva promjeni u Petrovac – u čast srpskog kralja Petra Prvog Oslobodioca.
Postavljanje Spomen-ploče i pokušaji njenog skidanja
Velika svečanost održana je 12. decembra 1931. godine povodom osvećenja izgrađenog kolskog puta Cetinje–Budva. Osvećenje je obavljeno u 10 časova na Brajićima i otvorena je spomen-piramida. U 12 časova gosti su stigli u Budvu i tada je ban Zetske banovine otvorio spomen-ploču postavljenu iznad glavnog ulaza u Stari grad posvećenu srpskoj vojsci, koja je 8. novembra oslobodila Budvu. Opština Budva je bana Krulja proglasila svojim počasnim građaninom.
U slavnom Trinaestojulskom ustanku 18. jula 1941. godine ustanici su na Braji- ćima porazili fašistički italijanski bataljon koji se kretao prema Cetinju.
Ogorčeni zbog poraza, fašisti su nakon toga u Budvi pucali u spomenik S. M. Ljubiše u parku, srušili ga, i sa postamenta odnijeli dva bočna izlivena bronzana reljefa.
Tom prilikom, italijanski pukovnik, komandant Budve naredio je da se skine Spomen-ploča iznad gradskih varta.
Predsjednik budvanske opštine u to vrijeme bio je Petar Luketić, iskreni rodoljub, čovjek široke kulture i znalac stranih jezika. Suočen sa naredbom da se skine ploča, predsjednik se obratio komandantu riječima: „Gospodine pukovniče! Vidite li na starim gradskim zidinama brojne simbole mletačke vladavine: isklesane lavove, grbove i natpise, njih naš narod nije dirao, nije skidao, iako oni predstavljaju znakove tuđinske vladavine na ovim prostorima. Vi, kao predstavnik nacije koja se ponosi starom kulturom, naređujete da se skine naš spomenik, u našoj zemlji”.
Predsjednikove riječi su djelovale, pukovnik je odustao od naredbe, i ploča je bila spasena.
Uticajni pojedinci pokušavali su sedamdesetih godina prošlog vijeka da učine da se ploča skine; nakon zemljotresa, prilikom obnove grada, ponovo je bilo takvih pokušaja, ali Savez boraca i odgovorni opštinski organi i pojedinci nijesu to dozvolili.
Crna Gora je Ustavom definisana kao građanska država, bez većinskog naroda, gdje svi građani imaju ista prava i obaveze. Crnogoraca ima manje od polovine; Srba ima oko jedne trećine; najbrojnije su manjine Bošnjaka, Albanaca, Hrvata i dr. Multi- etnički sastav Crne Gore predstavlja njeno veliko bogatstvo, ali i obavezu da se ni- čim ne remeti nacionalni identitet svih naroda koji žive u njoj.
U Budvi živi znatan broj stanovnika koji se izjašnjavaju kao Srbi. Njihova pra- va, kulturu, jezik, vjeru, istoriju niko nema pravo da ugrožava, a pogotovo da skrnavi sjećanja na njihove pretke koji su se hrabro borili u sastavu crnogorske i srpske voj- ske u Prvom svjetskom ratu.
hahahahaa
ču srbi i bitka? begahu, samo ti znaju
Na Kajmakcalanu.
Vulin: Sačuvajmo ploču srpskim oslobodiocima, Srbija želi najbolje odnose sa Crnom Gorom
ma daj stvarno si to rekao,koja zabrinutost,aj polako odakle si dosao,da me ti stitis a Kosovo si predao Scipatraima,nego da mi mislimo kako brinete za nas,dobro stese dogovorili,naka ruse plocu ,postavcemo vecu i bolju a za one koji se tome pridruze ,neka se sjete za vrijeme Austrougarske kako je u Kotror bio i Crnogorski pazar.