(VIDEO) Pogledajte šta sadrži novi paket mjera od 163 miliona evra: Pomoć za više od 100 000 građana, 4 500 preduzeća i oko 20 000 zaposlenih
1 min read
Foto: Vlada Crne Gore
Paketom mjera podrške privredi i građanima za prvi kvartal 2021. godine obuhvaćeno je više od 100 hiljada ljudi u Crnoj Gori, kazao je ministar ekonomskog razvoja Jakov Milatović i istakao da je to skoro svaki peti stanovnik naše države. Penzioneri koji imaju primanja manja od 222 eura, dobiće po 50, a nezaposleni sa evidencije Zavoda po 100 eura.
Na pomoć mogu računati i korisnici materijalnog obezbjeđenja i lične invalidnine. Podrška privredi obuhvata hiljadu preduzeća više, dakle 4.500 preduzeća i samim tim 19.500 zaposlenih.
On je, na konferenciji za novinare u Vladi Crne Gore, naveo da je paket, prije svega, kriznog karatera i da se sastoji iz dva dijela – podrška privredi i podrška ranjivim kategorijama društva.
„Prvi kvartal u crnogorskoj ekonomiji je teži u odnosu na ostale kvartale, a da bi uopšte izašli iz krize ovo je paket koji će nam omogućiti da preživimo i omogućava Vladi da malo bolje razmisli o razvojin politikama i da na taj način omogućimo brži oporavak i damo dodatni optimizam građanim i previredi kada je riječ o ekonomskom oporavku“, kazao je Milatović.
On je ponovio da ukupni paket mjera košta oko 163 miliona eura od čega je 40 miliona direktna budžetska podrška.
Naglasio je da su prvi put proširili pomoć penzionerima koji imaju male penzije, tako što su dali jednokratnu podršku penzionerima koji primaju penziju manju od minimalne zarade koja iznosi 222 eura.
„U nekom prethodnom paketu bila je pomoć penzionerima alismao onima koji primaju minimalnu penziju. Razlika je velika, ovim paketom smo obuhvatili dodatnih 34 hiljade penzionera i na ovaj način pružili jednokratnu pomoć koja nije velika – 50 eura“, istakao je Milatović.
Porodice koje primaju materijalno obezbjeđenje, njih skoro 8.000 dobiće takođe po 50 eura, oni sa tri i više članova 100 eura.
Proširena lista ugroženih djelatnosti
Milatović je saopštio da je proširena lista ugroženih djelatnosti za oko 20, u dijelu su transportnog sektora, prerađivačke industrije.
„Pokušali smo da vidimo koje su to djelatnosti koje su najviše pale u smislu prometa i treba da budu tretirane kao ugrožene. Do sada ovom mjerom bilo obuhvaćeno oko 3,5 hiljada preduzeća i 16.500 zaposlenih. Sada je obuhvaćeno za oko hiljade preduzeća više i oko 3.000 dodatnih zaposlenih„, istakao je Milatović.
On je kazao da ta mjera znači 100 % subvencija zarade za sve na listi ugroženih djelatnosti.
„U nekom prethodnom peridu iz budžeta je izdvajano oko 4,5 milione erua mjesečno, sada u prva tri kvartala biće izdvojeno oko 7 milione mjesečno“, naglasio je Milatović.
Paketom će podržati preduzeća sa ove liste sa 100 eura u smislu podrške razvoju elektronske fiskalizacije.
„Time smo htjeli da pokažemo senzibilitet i pružimo malim preduzećima jedan vremenski period prilagođavanja“, dodao je Milatović.
Podrška novom zapošljavanju
Poslodavci koji do kraja godine zaposle osobe koje se nalaze na Zavodu za zapošljavanje biće oslobođeni plaćanja poreza na dohodak i doprinosa u iznosu od 90 odsto bruto prosječne zarade u 2021, u iznosu od 60 odsto u 2022, i u iznosu od 30 odsto u 2023. godini.
„Na taj način smo htjeli da pomognemo i preduzećima i nezaposlenim ljudima da se vrate na tržište rada. Ovo je mjera koja će po našoj procjeni u trogodišnjem periodu koštati budžet preko 10 miliona eura. To znači da ćemo svakog novozaposlenig u 2021. godini mjesečno pomoći sa nekih 200-230 eura, u 2022. sa 150 eura, a u 2023. sa 80 eura“, istakao je Milatović.
Ministar je naveo da će omogućiti beskamatni kredit preduzećima kroz reprogram duga na poreze i doprinose na lični dohodak nastao u trećem i četvrtom kvartalu prethodne godine na period od četiri mjeseca.
„Po procjeni, ova mjera košta preko 100 miliona eura u nekom indirektnom smislu. Čuli smo privrednike da treba smanjiti period povraćaja PDV i one je na 30 dana za PDV u iznosu do 50.000 eura. Čuli smo vapaj malih privrednika za povećanje dijela koji se tiče na plaćanje paušalnog poreza sa 18 na sadašnjih 30.000 eura“, naveo je Milatović.
Podrška turizmu i poljoprivredi
On je kazao da se posebno vodilo računa o dva važna segmenta privrede – turizmu i poljoprivredi.
Kazao je da će naknade za Morsko dobro biti umanjene za 50 odsto i u ovoj godini, a da su za turoperatore predviđene subvencije i uvođenje turističkih vaučera u iznosu od 200 eura za ljude u zdravstvenom i prosvjetnom sektoru za period do 30. juna 2021.
„Naredni korak je dio koji se odnosi na kreditne aspekte prije svega. Vlada ima IRF kao značajno važnu instituciju koja ima neiskorišćeni potencijal. Intenzivno ćemo sa njima razgovarati šta IRF može smislenije, pametnije i bolje da uradi za građane i privredu. Sreli smo se dva puta i sa poslovnim bankama. Izašli smo bili sa zajedničkim stavom i uputili apel Centralno banci da pomogne Vladi, građanima i privredi kako bi privredu vratili na trajektoriju održivog ekonomskog razvoja“, kazao je Milatović.
Jednokratna pomoć građanima u februaru
Jednokratna pomoć za ugrožene kategorije stanovništva biti isplaćena uz njihova redovna primanja u februaru, saopštio je državni sekretar Ministarstva finansija i socijalnog staranja Janko Odović.
To se odnosi na isplatu penzija, nezaposlenima koji su na Zavodu za zapošljavanje (ZZZ) bili 31. decembra prošle godine i građanima koji primaju ličnu invalidninu i materijalno obezbjeđenje porodice.
Vlada planira da predloži tri izmjene zakona da bi se pomoglo privredi.
„Nadamo se da će Skupština Crne Gore na vanrednom zasijedanju u februaru podržati i izmijeniti te zakone“, rekao je Odović.
Mjere implementirane jače nego ikad
Uspjeli smo da napravimo mjere koje su jače implementirane nego ikad u Crnoj Gori i koje će sigurno podržati privredu i ugrožene građane, kazao je ministar finansija i socijalnog staranja Milojko Spajić.
On je istakao da je 2020. bila je kataklizmična.
„Bili su zastrašujući podaci – pad BDP-a 27%, 19 odsto nezaposlenosti, fiskalni deficit iznad 10 odsto, imamo sliku koja je jako teška i uprkos tome uspjeli smo da izađemo u pravom trenutku na tržište i dobijemo injekciju koju trenutno koristimo“, kazao je Spajić.
Zaduženje od 750 miliona eura, kako je kazao, dalo je Vladi vremena da se konsoliduje i razmisli šta da učini u narednim mjesecima i godinama.
„Da je Crna Gore čekala januar ne znam da li bi dočekali što se tiče likvidnosti trezora. Imali smo akutnih problema. Kao tim nismo mogli da se previše fokusiramo na strateška pitanja nego smo morali da gasimo male vatre koje se konstantno pojavljuju“, naglasio je Spajić.
On je naveo da će nova nacionalna avio-kompanija ubrzo imati pet članova Upravnog odbora i direktora.
„A što je najvažnije, počeće sa radom prije početka turističke sezone“, dodao je Spajić.
Kada je riječ o kompaniji Barska plovidba, on je kazao da su zatekli izuzetno tešku situaciju.
“Izviješteni smo da državna pomoć nije dozvoljena u tim situacijama. Sa kineskom Eksim bankom imali razgovore u zadnjih 10 dana i došli do dobrog rješenja. Eksim banka imala je mogućnost da povuče svih 58 miliona dolara garancije i time bi došli u rizik da neki povjerioci iskoriste to da nam traže da i oni čak naplate svoja potraživanja. Bili bi u legalnom vakumu, rizičnom i teškom za državu“, kazao je Spajić.
Bolje nam izađite u susret da se zaposlimo, jel nam prethodne vlast nije dozvolila nikakvo iskustvo da steknemo a kamoli posao da dobijemo, ušli smo u zrele godine a živimo od penzije roditelja jel sve zaposlenje nam je bilo sezonski a i to često nismo mogli dobiti. Vi treba da nas kontaktirate da porazgovarate sa nama da vidite kako živimo sa kim ko nam dje radi. Godinama u svojoj zemlji bez ikakvih prava!!!
Institut Simo Milošević je u večinskom vlasništvu Vlade Crne gore i u paketu mijera radnici su ostavljeni nakon 20 godina bez plata i menađment im je i onako afričke plate sveo na 60% sto je manje od republičkog minimuma! ljudi su od prije nove godine bez plate! Jesu li to mjere ove Vlade,jer to humano ponašanje ! Sram vas bilo foliranti ,od kad ste preuzeli vladu još jedan normalan korak niste napravili.Djelire Nezaposlenima pomoć preko biroa a ne razmišljate da je vlada šprije vas otjerala ljude sa biroa da bi pokazala manji broj nezaposlenih u Cg . Učite nešto od Srbije jer ovo što vi radite je za gadjenje i nema nikakve razlike od Vlade DPS-a (za vas se još uvijek ne zna čija ste vlada ali jedno je sigurno od oni koji su glasali ovu večinu niste to je sigurno.Ne znam dal in4s ovo smije objaviti ali više sve je za gadjenje i nepodnošljivo.
Ovo što danas postoji i zove se “ Republika Montenegro“ je država? Ja sam poreklom iz Ulcinja, ali tamo sada nemam poznanstva.
U Briselu se sastanu predsednici članica NATO alijanse i dođe M. Đ. i KAŽE predstavnicima Kanade : „Ja sam predsednik REPUBLIKE Montenegro, to vam je iza, iza…. to vam je tamo iza Republike Italije,da,jes…“
Da je Republika Montenegro visoko razvijena, da ulaže u sufisticirane tehnologije, da ima bar jedan prosperitetni univerzitet, da ima jaku malu privatnu inicijativu, da je jaka vojna sila, da je ekološki osvešćena država, da ima fabrike nakita, ili stakla, posuđa, medicinskih aparata, da ima veliki fond knjiga i naučne literature, bogate zbirke umetničkih dela, nepostojeći stopu kriminala ili barem minimalnu… da ima jake diplomatske veze sa zemljama sveta, da ima svoju državnu laboratoriju za nuklearnu medicinu, da ima jaku avio kompaniju,jaku brodsku kompaniju, razvijenu ITK industriju, odbrambenu industriju…….pa da mu neko i ukaže visoko poštovanje, iskreno poštovanje i radost samim prisustvom,ali ovako……
Istina, Crna Gora i Srbija su bile vrlo osiromašene i rastale se, voljom M. Đ., tj. voljom „liberalnog i demokratskog Zapada“.
Ali, da je ostala Crna Gora u političkoj uniji sa Srbijom, danas bi bila ponosna na takav potez.
Prvo da napomenem da se u Srbiji na vlasti pojavila jaka pro-srpska, pro-evropska stranka, konzervativno-progresivna, za saradnju sa Kinom i Rusijom.
A zašto bi bila ponosna?
Bila bi ponosna, jer je ne bi zvali „Republika M…m…mafije“.
Bila bi ponosna jer bi imala jaku mornaricu, pešadiju, artiljeriju, ratno vazduhoplovstvo, protiv-vazdušnu odbranu (rvo i pvo), policiju, državnu bezbednost…
Mnogo ljudi ide za idejama M. Đ.
Zbog čega?
Zbog boljitka „države“?
Pa idu za njim 20, 10,5 godina i država je samo apstraktan pojam za njih.
I ono što je izgrađeno u Crnoj Gori, izgradili su pare ruskih, beogradskih i EU investitora.
Crna Gora bi danas bila ponosna na to što ima Vojvodinu da je prehrani.
Crna Gora bi danas bila ponosna na Republiku Srpsku i srpsku dijasporu.
Crna Gora bi kao država bila ponosna na Nemanjiće, Vlastimiroviće, Lazareviće, Hrebeljanoviće, Nenadoviće, Petrović-Njegoše, Karađorđeviće, Obrenoviće, Dunđerske…
Danas se Srbija razvija vrlo brzo i, bez ikakvih subjektivnih mišljenja, objektivno gledano, pridružuje se Višegradskoj grupi u svakom pogledu.
Srbija 2021. nije ona Srbija iz 2006.
Srbija više nije siromašna država, a pritom je postala prava nezavisna i suverena država.
Srbija nimalo nije srećna kada vidi da je njena bratska država Crna Gora došla do prosjačkog štapa.
To možda tako nekome ne izgleda, ali istinito je – Crna Gora je pod kontrolom….
U NATO i EU je lako primiti takvu tvorevinu. Srbija ima otvoreno pitanje statusa građana Republike Srbije albanske nacionalnosti u Autonomnoj pokrajini Kosovo i Metohija, ali ima i podršku svojih SAVEZNIKA i preko dve trećine sveta priznaje Srbiju na Kosovu i Metohiji.
Danas je Srbija jaka i čuva Republiku Srpsku, čuva i Srpsku pravoslavnu crkvu, pomaže građanima Crne Gore.
Crna Gora je kolevka srpske državnosti, a Crnogorci su građani Crne Gore, ali je narod srpski.
U Srbiji su građani Srbijanci, a narod srpski.
U Republici Srpskoj su građani Srpskaši, a narod je srpski.
Biće Crna Gora, sigurno, opet država (ali prava država, ne pseudo glupost).
A ko ce pomoci gradjane koji su na birou rada al zbog politicke volje u stanju mirovanja kako to nazivaju zaposljeni na istom,u koju kategoriju spadamo MI???
Koliko vidim bitno je da si na evidenciji Biroa rada bio 31 decembra.Nikakav uslov ne vidim jesi li ili ne u „stanju mirovanja“.Sve ostalo je manipulacija i stavljanje para u njihov džep na biro.