IN4S

IN4S portal

(VIDEO) „Hoždenije po mukama“ Nikole Čelebića: Pjesmu „Belveder“ posvetio vlastitom „stradanju“ i „herojstvu“

1 min read
Poseban utisak ostavlja Čelebićevo svjedočanstvo da su belvederski "div-junaci" uspjeli da nadvladaju čak i neopisivu surovost "prohladne ljetnje noći" koja je, realno, bila i najveća prepreka njihovom nesmetanom, združenom brukanju na Cetinju.

Nikola Čelebić i njegova "crkva"; foto: Analitika

Grupa građana Cetinja 9. maja, na Dan Evrope i Dan pobjede nad fašizmom, organizuje okupljanje na Belvederu (preciznije – Kruševom ždrijelu), na kojem će poslati, kako navode, jasnu poruku da “neće ustuknuti pred ruskim i srpskim pionima u Crnoj Gori”.

Podsjetićemo da su, tokom vladavine DPS-a, mnogi Cetinjani „ustuknuli“ pred istorijom i tradicijom, pretvarajući se u apologete fašističkih saradnika – Sekule Drljevića i Savića Markovića Štedimlije. Takođe, veoma uredno „tancuju“i pjevaju uz „glazbu“ sljedbenika ustaštva – Tompsona i Miroslava Škora. Logično je što se, u njihovoj „stvaralačkoj uobrazilji“, baš Srbi i Rusi javljaju kao ključni problem.

A, kao „šlag na torti“, došla je muzička numera „Belveder“ koloritnog Nikole K. Čelebića, kao odgovarajuća uvertira pred pomenuti događaj na Kruševom ždrijelu, uz poruku – “Belveder, 9. maj, biću tu”.

Čelebić je autor muzike i teksta, dok je aranžman radio Senad Drešević.

„Nenametljivo“ i „skromno“, u duhu „slobodarskih“ tradicija Milovih pionira, tok i tekovine „Belvederske bitke“ (koja se odigrala isključivo u glavama šačice lažikomita, koja je paljenjem automobilskih guma, nasrtanjem na policiju i urlanjem pokušala da suspenduje Ustavom garantovana prava najvećoj vjerskoj organizaciji i većini građana) Čelebić sagledava kroz vlastite „napore“ i „žrtvu“, što ovoj numeri daje poseban „kvalitet“ i „životnost“.

Stihovi kao da su ispisani „krvlju“ iz autorovih „rana“ (kojih, zasigurno, nije bilo),  dok muzika izvanredno oslikava „dubinu“ autorovih – „patriotizma“, „patnje“ i „odlučnosti“ (koji – ne postoje) da otadžbinu odbrani od (takođe – nepostojećih) neprijatelja.

Poseban utisak ostavlja Čelebićevo svjedočanstvo da su belvederski „div-junaci“ uspjeli da nadvladaju čak i neopisivu surovost „prohladne ljetnje noći“ koja je, realno, bila i najveća prepreka njihovom nesmetanom, združenom brukanju na Cetinju.

Ipak, bilo bi (po)grešno ne pomenuti i „ran(ij)e radove“ Nikole Čelebića, kojeg je kao „autentičnog“ dukljansko-komitskog heroja „porodilo“ upokojeno „Zumiranje“, urednice i voditeljke Slavice Kruščić Vasović.

Čelebić je već u prvom nastupu na RTCG daleko nadmašio sve performanse Miraševe NVO CPC, ceremonijalno nalaganje bukve i krštenje lijevom rukom, plejadu bogoboraca i srbofoba koji su gostovali u pomenutoj emisiji – „revolucionarnom“ idejom da u svojoj „crkvi“ oslika lik voditeljke!

„Vi ste prva osoba kojoj sam na temu crkve dao intervju. Kada bi ste mi dozvolili, ja bih bio prvi taj koji bi u svojoj crkvi naslikao vaš lik, da pokažem svijetu, Evopi, ljudima da mi cijenimo novinare, prave novinare… Biće mi čast i zadovoljstvo ako se vaš lik nađe na zidu, iako to kanonski možda nije u redu…“ rekao je vaktile Čelebić.

Ako ništa drugo, dešavanja na Cetinju valja ovlaš ispratiti – makar zbog „patriote“ Čelebića.

Nakon „freske“ i „pjesme“, možda domaću javnost „obraduje“ novim „umjetničkim“ djelom, dostojnim svog autora i aktuelnog crnogorskog društveno-političkog trenutka.

A, u tom slučaju, smijeh je zagarantovan.

Nije crnogorski ako nije srpski; ilustracija: IN4S

Pročitajte još:

„Pljušte“ čestitke Krivokapiću povodom stupanja na dužnost ministra: Srećan Ranko, svima koji slave

Podjelite tekst putem:

27 thoughts on “(VIDEO) „Hoždenije po mukama“ Nikole Čelebića: Pjesmu „Belveder“ posvetio vlastitom „stradanju“ i „herojstvu“

  1. Komunistički zamorčići plagirali partizansku pesmu: Duboka je Sutjeska… to je njihov domet.

    5
    6
  2. BELVEDERCE ČINE :_ 70 MUSLIMANI I ßIPTARI OSTATAK PRAVOSLAVCI.NA JEDNU STRANU I MIRAŠ KOCKAR PATOLOSKI. A MI GRADANI CASNI VJERNICI SMO VECINA 75% UZ MITROPOLITA JOANIKIJA

    10
    10
  3. Hajmo Srbi sta cekamo ulica zove…… Moramo se braniti od ustaskh hordi u Crnoj Gori

    8
    8
  4. Odavno se ovako nijesam ismijao!
    Ova porodica 100%ima neku dijagnozu!
    Branili??Od koga ,kukala im majka?
    Odbranili????
    Jedino je RANJA (tadašnji penzos) zadobio LJUTE RANE PO OBRAZU,tj.po guz.i…

    16
    5
  5. Davno reče jedan čovjek: „Crna Gora je najveća ludnica koja nije ograđena“.

    22
    2
  6. „na zidu moje crkve „… i ovaj izgleda osniva svoju crkvu…
    kakva umjetnička duša još kad iskrivi onu glavu pa sastavi prstiće i progovori…milina ga slušati…BLAVOR
    SLOGA BIĆE PORAZ VRAGU!!!

    13
    4
  7. OVO SU OTPADNICI OD SVOG SRPSKOG RODA I PREDAKA KLASICNI OTPAD I KO NJIMA DAJE ZNACAJ I KO UOPSTE OBRACA PAZNJU NA NJIH
    PROTIV RUSIJE I SRPBA PA TO JE ODRICANJE OD SAMOG SWBE I KONSTANTNO BJEZANJE OD SAMOG SEBE
    ONI SU TRAGI KOMEDIJA

    15
    5
  8. Južno Gusinje je puno ovakvih blavora. Takve prazne kante najglasnije zveče, još kad nalože gume i počnu katunčeroske plesove i ojkalice, ugođaj je potpun.

    30
    4
  9. Ima jedna greška u pjesmi, đe kaže da su žena i šćer stajale iza oca, a u stvarnosti je bilo obrnuto. Po prvi put u istoriji cnogorskih bojeva 🙂

    28
    2
  10. E Nidzo Nidzo, da si bar prije ovu pjesmu skladao pa da ucestvujes na evroviziji mozda bi pored Ukrajine uspio da sazalis evropljane da ti daju koji glas na empatiju ugrozavanja crnogorstva od rusa koje si ti dobrano iskoristio, i od njih zaradio.

    25
    8
  11. Je li i njemu stradala guzica kao „penzioneru“, pardon, srambasadoru Monteprkna Krivokapiću?

    19
    5
  12. Hahhahahhahhahha, ao kakav krindž, dozivio sam transfer blama.
    Inace pjevanje neodoljivo podsjeća na ilahije još ova zelena boja u „spotu“, ih. Čovjek se zapita je li moguće da ovi ljudi ogade Crnu Goru smatrajući se oni crnogorcima, ovo gkedalo Crne Gire nije, totalna promašena svizjest ovih ljudi.

    25
    3

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *