U nedelju obilježavanje 77 godina od Bitke na Kozari
1 min read
Dan pobjede, Kozara
Na Mrakovici će u nedelju biti obilježeno 77 godina od Bitke na Kozari, simbola stradanja i otpora srpskog naroda u borbi protiv nacista i ustaša, u kojoj je ubijeno 40.000 civila, a 68.000 je zarobljeno i odvedeno u logore.
Prijem zvanica u vili „Mrakovica“ planiran je za 9.30 časova, dok će u 10.00 časova biti služen parastos kod Spomen-krsta.
U 10.45 časova biće položeni vijenci na centralno spomen-obilježje, u 11.15 časova predviđeno je obraćanje zvaničnika, a od 11.40 časova umjetnički program.
Obilježavanje 77 godina Bitke na Kozari organizuje Odbor Vlade Republike Srpske za njegovanje tradicije oslobodilačkih ratova, a najavljeno je prisustvo ministra rada i boračko-invalidske zaštite Srpske Duška Milunovića, uprave i lokalne samouprave Lejle Rešić i saobraćaja i veza Neđe Trninića.
Bitka na Kozari počela je 10. juna 1942. godine i trajala je 27 dana, do proboja na jugozapadnom dijelu planine, 15 kilometara istočno od sela Međuvođe.
Na Kozari se oko 3.000 partizanskih boraca, koji su se našli u okruženju sa oko 80.000 civila – uglavnom žena, djece i staraca, borilo protiv 11.000 Njemaca i 20.000 ustaša i domobrana.
Neprijateljski obruč je probilo oko 800 boraca, dok je oko 10.000 civila uspjelo izaći iz okruženja, a oko 68.000 je zarobljeno.
Zarobljeni civili su odmah likvidirani ili deportovani u hrvatske koncentracione logore Stara Gradiška i Jasenovac, a najveći broj njih je završio na stratišu Donja Gradina.
Manji broj zarobljenih civila je završio u njemačkim logorima na prisilnom radu, dok su zarobljeni partizani ubijeni na licu mjesta.
Na Kozari je od 10. juna do 15. jula 1942. godine stradalo 10.000 boraca i 40.000 civila.
Ova bitka, u kojoj su malobrojne partizanske jedinice branile narod u zbjegu, bila je značajna za cjelokupni partizanski pokret otpora jer je predstavljala primjer junaštva i odlučnosti boraca pred nadmoćnijim i dobro naoružanim neprijateljem.
Srbi su bili jedini narod koji se borio protiv ustasaa i fašista, Zato je sad trn u oko hrvatima što se zna na čijoj su strani bili a na čijoj Srbi!
Da zanemarimo umetničku slobodu pokazanu u napisu: Partizana na Kozari bilo 3000, od čega je 10.000 poginulo, ali je većina ipak uspela da se izvuče iz obruča ?!
Činjenica: državni istoričari se NIKADA nisu bavili pitanjem Titovog odnosa, generalno odnosa KPJ, prema situaciji na Kozari.
Nema odgovora zašto ništa nisu preduzeli. Na tom prostoru u vreme tragičnih događanja, JVuO nije ni bila organizovana. Postojale su samo seoske straže koje su srpska sela branila od ustaša i partizana, jednako.
Jasno je: komunisti nisu branili narod jer ih narod nije ni interesovao. Samo vlast.
U ostalom, oni to nisu ni sporili /ovaj prilog dajem zato što je kratak, inače, može to mnogo šire i nepobitno da se pokaže/:
https://twitter.com/jovan984/status/1001068728744890368
Bravo za ovaj clanak. Veliki napredak za IN4S u objektivnom informisanju.
Dje su bili borci JVuO?!
Glupo pitanje.
Đe je bio tvoj Tito tada? To ti nama reci.
U pravu si. I ja svašta pitam, bili su zauzeti Talijanskim kazanom makarona.
Ko? Tito na italijanskom kazanu? Jeste, ali kasnije, kad je utek’o iz Drvara u Vatikan.
U ovom slučaju sa glavninom snaga (Prva i Druga proleterska itd…) je išao ka Zapadnoj Bosni, tj Bihaću. To je na 90km od ratnih dejstava i pokolja srpskog stanovništva. Dobra vojska takvu razdaljinu maršem prođe za dva dana. Partizani, kad su u bežaniji, znali su toliko da pređu i za dan.
Zašto je Tito mrtvo-ladno gledao genocid nad Srbima, ka’šće vam se samo.
https://upload.wikimedia.org/wikipedia/sh/3/3d/Italijani_i_%C4%8Detnici_u_Jablanici_1943.jpg
Italijani su spasili mnogo Srba od hrvatskih koljača. Biće da te to najviše žulja.
Tačno, evo na slici se vidi kako Italijani spasavaju bradonje.