Turska otvoreno prijeti Grčkoj, Kipru i Egiptu

U istočnom Sredozemlju ništa novo: Turska je odlučila da produži istraživanja nafte i gasa u spornim vodama, nedaleko od grčkog ostrva Rodos. Tamo se već nalazi brod „Oruč reis” i za sada neće biti vraćen u zemlju, kao što se to najavljivalo, otkrivaju lokalni mediji. Zemlje u regionu to doživljavaju kao novu provokaciju Ankare.

Na sastanku u Nikoziji, lideri Egipta, Republike Kipar i Grčke – predsjednici Abdel Fatah el Sisi i Nikos Anastasijadis i premijer Kirijakos Micotakis – usvojili su deklaraciju u kojoj optužuju Ankaru da u Mediteranu krši međunarodno pravo, prenosi Politika.

„Mi pozivamo Tursku da prekine provokativne akcije i da s Republikom Kipar za pregovaračkim stolom razgraniči pomorske zone”, naveli su oni.

„Te optužbe su neosnovane. Mi ćemo nastaviti odlučno da štitimo naša prava i prava kiparskih Turaka. Te zemlje moraju da se oslobode maksimalističkih zahtjeva i neprijateljskih stavova prema Turskoj”, rečeno je u MIP u Ankari, koja insistira da u pregovorima učestvuje „država” koju su na sjeveru podijeljenog ostrva proglasili tamošnji Turci.

U Atini su u mobilnom stanju, dok u Briselu i Vašingtonu govore o „provokaciji Ankare” i ozbiljnoj eskalaciji napetosti između dvije susedne, na papiru savezničke zemlje, članice NATO-a.

„Jednostrani potezi Turske su za žaljenje”, rečeno je na nedavnom samitu zemalja Evropske unije, koje su pozvale Ankaru da „povuče brod kako bi se smanjile tenzije u Mediteranu”. Više zemalja, prije svega Grčka i Republika Kipar, traže da se Ankari uvedu sankcije, ali taj predlog zasad nije prihvaćen, pošto se u Briselu očigledno strahuje da bi to moglo da izazove potrese na strateški važnom jugoistočnom krilu NATO-a, gdje Turska ima značajnu ulogu. Kriza u Mediteranu ponovo će se naći na dnevnom redu samita 27 zemalja EU koji se održava u decembru, najavio je predsednik Evropskog savjeta Šarl Mišel. Ukoliko se Turska u međuvremenu ne povuče iz spornih voda, tada će se, kako se najavljuje, razgovarati i o uvođenju konkretnih sankcija Ankari.

Na optužbe Atine i Nikozije u Ankari otvoreno prijete: „Daćemo Grcima odgovor kakav zaslužuju”, izjavio je nedavno predsednik Redžep Tajip Erdogan, ali nije otkrio šta bi to u praksi moglo da znači. U Turskoj prijete da će i EU dobiti „adekvatan odgovor” ukoliko podlegne pritiscima Atine i uvede sankcije.

„Pozivamo Evropsku uniju da bude fer u ovom sporu. U krajnjoj liniji, EU nije mehanizam koji odlučuje o tome ko je u pravu, a ko nije”, ističu u Ankari.

U Stejt departmentu su „snažno osudili” ponovno slanje turskog broda u sporne vode, jer je to povećalo napetost u Sredozemlju. Vašington je pozvao Ankaru da „prekine provokacije” i da odmah sjedne za pregovarački sto s Grcima. U Atini i Nikoziji se nadaju da bi Bijela kuća posle predstojećih izbora mogla da odigra presudnu ulogu u rješavanju krize u Mediteranu, kao što je to dva puta uradila u nedavnoj prošlosti.

Grčka i Republika Kipar godinama ne mogu da postignu dogovor s Turskom o pomorskom razgraničenju u istočnom Mediteranu. Taj spor se zaoštrio posle otkrića da se ispod tog mora kriju ogromne rezerve nafte i gasa, najveće koje su u poslednje vrijeme otkrivene u tom dijelu svijeta. U Ankari smatraju da to prirodno bogatstvo pripada i turskoj manjini koja je na sjeveru podijeljenog Kipra proglasila svoju državu, koju dosad niko nije priznao. Turska ratna mornarica već duže vrijeme ne dozvoljava vladi u Nikoziji da obavlja podvodna istraživanja u svojoj ekonomskoj zoni, iako je Republika Kipar punopravni član EU i UN.

Polazišta dvije strane su zasad nepomirljiva. Turska je za povlačenje graničnih linija ekonomskih zona od kopna do kopna, dok u Atini smatraju da se pri tome ne mogu mimoići ni velika grčka ostrva u Mediteranu. Dvije strane imaju oprečne stavove i kad je riječ o širini teritorijalnih voda oko ostrva: Grčka je za dvanaest, a Ankara za šest nautičkih milja. To izaziva spor i oko širine vazdušnog prostora.

Turska je u Sredozemlju krajem prošle godine povukla još jedan izazivački potez: iscrtala je pomorske granice s vladom u Tripoliju, koja kontroliše samo zapadni dio podijeljene Libije. Ona je pritom zaobišla Krit i druga grčka ostrva kao da ne postoje. To je izazvalo kritike, ne samo u Atini, nego i u Nikoziji, Kairu i Tel Avivu, prestonicama zemalja koje takođe polažu pravo na to energetsko bogatstvo.