Tribina „Riječ“ UKCG: Počast pjesnikinji Darinki Jevrić
1 min read
Darinka Jevrić
Tribina „Riječ“ UKCG, povodom 12 godišnjice smrti Darinke Jevrić, podsjetiće na život i stvaralaštvo jedne od najznačajnijih savremenih srpskih pjesnikinja čija je pesma produženog stradalnog natpeva najvišom duhovnom merom dosegla i vreme današnje, saopštila je urednica tribine Milica Kralj.
„Darinka Jevrić je i nakon 1999.godine, sve do martovskog pogroma 2004.godine, ostala da živi u Prištini i da i životom i pjesmom u potpunosti dijeli sudbu svog roda.
Na vest o njenoj smrti, 16. februara 2007.godine, dugo su zvonila zvona manastira Dečana i Patrijaršije, onoliko dugo koliko se zvoni vladikama i njihov odjek razlegao se nad Bistricom podno Prokletija i nad celim kosmetskim prostorom označivši odlazak pesnikinje čiji je vlastiti život nerazdelivo utkala u tragizam celokupnog srpskog kosmetskog prostora“, podsjetila je Kralj i istakla:
„Darinka Jevrić bila je zatvorena u geto sa sunarodnicima, odakle je sabirala svirepo i nemilosrdno iskustvo vekovne srpske žrtve i ispisala autentično potresno pjesničko svedočanstvo stradanja i patnje: ‘Nit mira, nit`grobosklona, rode!’.
Slavjanska gospa, pesnikinja Darinka Jevrić ‘darovateljica reči uzorne’ i ‘vila ravijojla srpskog pesništva’ i ‘sestra i večna nevesta’ – kako su je iz milošte nazivala pesnička sabraća, opevala je snažnom nepokolebljivom i neposustalom pesmom sudbinsko čvorište svoga roda.
Nad Nepočin-poljem, nad Labom i Sitnicom, nad Samdrežom i Ljeviškom u plamenu, brižna i bogobojažljiva, melemnom rečju ispisala je ranu vekovitu, stihom je vidala pozlede, i u belo-prebelo atlas platno prizrenske svile, srmenim i zlatnim žicama, sirminim vezom, utkala u večitu pesmu simbolički prostor celog srpskog naroda, utkavši gornje i donje nebo, uznesenost i ponor i postojani etički kod svog roda nad kojim se i danas vrši neprekinuti zločin“.
Darinka Jevrić rođena je 21.oktobra 1947.godine u Glođanima kraj Peći.
Objavila je pjesničke knjige: „Dodir leta“ (zajedno sa Ratkom Deletićem i Branislavom Todić), „Prevareni tišinom“, „Nestvarni zapisi“, „Ižice“, „Hvostanska zemlja“, „Slovo ljubve“, „Judin poljubac“, „Dečanska zvona i druge pesme“(izbor), a posthumno su objavljene „Poslanice s Prokletija“ (priredile Mitra Reljić i Nada Pavićević).
Dobitnica je književnih nagrada: Mladosti, Limskih večeri poezije, Ratkovićevih večeri, Smederevske pesničke jeseni, „Lazar Vučković“, Vukove nagrade, Gračaničke povelje, „Milice Stojadinović Srpskinje“, Matićeve povelje, „Gordana Todorović“, i posthumno Povelje tribine“Riječ četvrtkom“- „Knez Lazar“ i nagrade UNIREKS-a „Dušan Kostić“.
Krajem 80-godina prošlog veka demonstrativno je napustila Društvo književnika Kosova i odbila Decembarsku nagradu Kosova.
Pesme Darinke Jevrić zastupljene su u brojnim antologijama i prevođene na više stranih jezika.
Radni vek provela je u prištinskom „Jedinstvu“ i kao urednik poezije u časopisu „Stremljenja“ i član uredništva novosadske „Scene“.
O životu i stvaralaštvu Darinke Jevrić govoriće pesnici i novinari, prijatelji, poštovaoci njenog etičkog stanovišta.
Urednica tribine Milica Kralj predložiće da se ulica u Podgorici, u kojoj se nalazi Srpska kuća, nazove imenom Darinke Jevrić.
Veče će se održati u četvrtak, 7. februara u 19 časova u Manastiru Simeon Mirotočivi na Nemanjin gradu, Predgrad 31.