IN4S

IN4S portal

(VIDEO) Trg od ćirilice 2020: U odbrani svetinja silom svjedoka Božijih

1 min read

Piše: Protojerej stavrofor Radomir Nikčević, arhijerejski namjesnik hercegnovski

Jedna od rijetkih kulturnih manifestacija, ako ne baš i jedina, koja će ove godine biti upriličena u Crnoj Gori jeste jedinstvena srpskojezična svetkovina pravoslavne vjere i kulture – ”Trg od ćirilice“, koja se, sedmu godinu za redom, održava u Herceg Novom, šireći se iz njega mjestimično i u druge gradove Crne Gore i Boke, kao što su: Budva, Bar, Cetinje i Podgorica. Sedmi ”Trg od ćirilice“, koji se otvara u Herceg Novom 2/15. avgusta 2020.g., na dan gradske slave, ljetnjeg praznika Svetog arhiđakona Stefana, jednog od nebeskih pokrovitelja Herceg Novog i samih njegovih zemnih osnivača – ”kralja Srbalja“- Stefana Tvrtka Prvog Kotromanića i vojvode od Svetoga Save – Stefana Vukčića Kosače, proticaće u znaku velikih godišnjica Srpske Crkve i kulture, u službi tekuće svenarodne odbrane crkveno-narodnih svetinja u Crnoj Gori.

U atmosferi pandemijskih prijetnji i strahova, ali i opšte ugroženosti tradicionalnih hrišćanskih vrijednosti, i posebno svetosavskog duhovnog, kulturnog i materijalnog nasljeđa u Crnoj Gori, na ovogodišnjem ”Trgu od ćirilice“, uprkos svemu, s Božijom pomoći i blagodarnošću Gospodu i našim svetim precima, proslavićemo, ako Bog da, 800 godina od prvog, Spasovdanskog sabora autokefalne Srpske Crkve u Žiči, 800-tu godišnjicu na tom crkveno-državnom saboru proiznesene prve zavjetne srpske besjede – slova prvog arhiepiskopa srpskog Svetoga Save ”O pravoj vjeri“, i 800-tu godišnjicu izlaska na svijet prve zavjetne svetosavske knjige – ”Zakonopravila“ Svetoga Save. Proslavićemo isto tako i 190 godina od prestavljenja Svetoga Petra Cetinjskog i 100-tu godišnjicu ucjeljenja i obnove 1767. g. nasilno od Carigrada ukinute Srpske patrijaršije. Obilježićemo takođe prigodno i 100-tu godišnjicu upokojenja mitropolita crnogorsko-primorskog Mitrofana Bana i 70-tu godišnjicu upokojenja velikog arhijereja i patrijarha srpskog Gavrila Dožića, kao i 140-tu godišnjicu rođenja velikog srpskog pjesnika Vladislava Petkovića Disa i 125-tu godišnjicu upokojenja književnika Ljube Nenadovića.

Neke večeri biće posvećene i zanimljivim društvenim temama kao što su ”Srpsko (nacionalno) i vjersko (pravoslavno) osjećanje u listu ‘Glas Crnogorca’ iz broja u broj“ , ”O Božijim i ljudskim zakonima, u svijetlu Zakona – bezakona o slobodi vjeroispovijesti“, ”Pretvaranje srpskog kulturnog nasljeđa u tuđe“, ”Srpski jezik u zvaničnoj i nezvaničnoj upotrebi u Crnoj Gori“, a uvaženi predavači govoriće i o uže teološkim temama kao što je „Stari i novi čovjek kao biblijska i socio-politička kategorija”.

Ovogodišnji ”Trg od ćirilice“, čiji su organizatori, kao i do sada, IIU ”Svetigora“ Mitropolije Crnogorsko-primorske, Arhijerejsko namjesništvo hercegnovsko, Udruženje književnika Crne Gore, Udruženje izdavača i knjižara iz CG i NVO Karađorđe, dok je Opština Herceg Novi pokrovitelj manifestacije (i jednim, manjim dijelim MIP Srbije), zbog pandemijskih neprilika biće vremenski skraćen i teritorijalno, u pogledu učesnika sužen, to jeste neće, kako smo uobičajili do sada, trajati mjesec dana nego samo trinaest, a zbog mjera nadležnih državnih organa (zatvorenih granica, karantina) izostaće gosti iz Srbije, Rusije i Bugarske. Učesnici će biti uglavnom sa prostora Crne Gore i iz susjedstva, kao strani državljani koje crnogorske vlasti ne obavezuju na izolaciju i karantin.

Od ukupno 13 predviđenih večeri ”Trga od ćirilice“, njih osam biće održane u Herceg Novom, jedna na Cetinju, dvije u Podgorici, a dvije posljednje u manastiru Morača. Otvaranje ”Trga od ćirilice“ biće upriličeno u Njegoševoj školi na Toploj u 12 časova, a nakon pozdravne riječi predsjednika Herceg Novog, manifestaciju će otvoriti mitropolit crnogorsko-primorski Amfilohije slovom o Svetom Petru Cetinjskom čije su riječi – ”u imenu Božijem je sud i pravda“ moto ovogodišnjeg ”Trga“. U manastiru Morača 28. avgusta na završetku manifestacije biće predstavljena novoobjavljena „Sabrana djela patrijarha Gavrila Dožića“ u izdanju IIU ”Svetigora“ i uručene nagrade „Trga od ćirilice“ – ”Pečat hercega Šćepana“ i ”Ćiriličnik“ ovogodišnjim dobitnicima. „Pečat hercega Šćepana“ primiće književnik mr Živojin Rakočević iz Kosovske Mitrovice čije ukupno stvaralaštvo, kako se ističe u saopštenju našeg žirija, predstavlja „plemenit i dragocjen doprinos kulturi“, koji svojim značajnim dijelom svjedoči da ”iako ranjeno, naše srce na Kosovu i Metohiji kuca i obnavlja se“. Nagradu ”Ćiriličnik“ primiće predstavnik Udruženja književnika Crne Gore, koje, uprkos svim pritiscima i pokušajima da ga ugase, opstaje kao moćni istočnik visokog umjetničkog stvaralaštva i ”istrajni i dostojanstveni borac za očuvanje srpskog jezika i pisma“ u Crnoj Gori.

Otac Radomir Nikčević

Središnje teme ovogodišnjeg ”Trga od ćirilice“ svakako su vezane za svetosavsku duhovnu istovjetnost (identitet) naše pomjesne Crkve i njeno odolijevanje nastojanjima nedobronamjernika da je prekrajaju po inoslavnim i političkim agendama svojih prolaznih zemaljskih carstava.

Ovakvim obilježavanjem važnih činjenica naše pomjesne crkvene istorije, kulture i prosvete, mi prinosimo i blagodarnost našem prvoučitelju i prvom arhiepiskopu Svetome Savi, uvaženom i omiljenom u vaskolikoj pravoslavnoj vaseljeni svoga vremena, slaveći ga i danas, na tragu njegovih savremenika, kao „Apostola od Hrista poslanog“, koji je ”Srpsku Crkvu svojih učenjem i svojom svetošću ukrasio“. Slavimo ga tako od sveg srca i mi, pastiri i duhovna čeda svetosavskih Eparhija Crnogorsko-primorske, Budimljansko-nikšićke, Mileševske i Zahumsko-hercegovačke Srpske Pravoslavne Crkve na teritoriji današnje Crne Gore, koje bilo narodnosti, koji riječju i životom ispovijedamo i držimo jevanđeljsku vjeru pravoslavnu i stajemo u odbranu naših svetinja od svih hramokradica i dušegubaca, bivajući spremni u svakom trenutku na svaku, pa i najveću žrtvu da bismi ih zaštitili.

 

 

Podjelite tekst putem:

6 thoughts on “(VIDEO) Trg od ćirilice 2020: U odbrani svetinja silom svjedoka Božijih

  1. Bilo bi lijepo kad bi ste objavili program, naravno ako gradjani mogu da ga prate – bilo uzivo ili onlajn.

  2. Srbi kao i ostali Rašani koristili su AZBUKU mnogo pre nego što je Ćirilo rođen … pojam ćirilica iako ga koristimo i branimo, a neki su zbog toga i smrtno stradali, nažalost, još jedan je od stepenika u iskrivljivanju naše stvarne prošlosti …

    14
    5
    1. Naša “stvarna” a neznabožačka prošlost, u kojoj nijesmo znali za Hrista Spasa, je manje bitna. Neka pismenost je sigurnopostojala, i Crnorizac Hrabri pominje da su Sloveni prije Sv. Solunske Braće pisali “črtama i rezama” ili, pak, grčkim ili latinskim slovima. Duhovni preporod slovenske pismenosti koji je, kao što je preobrazio črte i reze u pismena, tako i dušu čitavog slovenskog roda oplemenio i poveo putem Hristovog spasenja, izvršili su Sveti Sedmočislenici – Sedmobrojnici – Sv. Ćirilo i Metodije i njihovi učenici Kliment, Naum, Sava, Gorazd i Anđelar.

      10
      1. Naša stvarna i “neznabožačka” prošlost je vrlo važna jer na njoj počivaju osnove ranog hrišćanstva u svemu… Sve ostalo kasnije od Kostadina (Konstantina) na ovamo je samo sistem kontrole … i tada počinje razjedinjavanje Rašanskog/Srpskog naroda … Većina tih osnova zadržala se ipak kod pravoslavnih, zato su i meta papistima već 1500 godina, jer oni zahtevaju potpunu podređenost …

        1. Slova koja je navodno smislio Ćirilo ugravirana su u zlatni pečat kralja Strojimira sa sve patrijaršijskim krstom… U to vreme Ćirilo ima dve godine! Svi Srpski kraljevi drže patrijaršjski krst… pregledajte malo prizore sa fresaka

          2
          2
          1. E svašta li o datumima umiješ da napričaš, “rpde”!?

            Kiríll (v miru Konstantín po prozviщu Filósof, 827—869, Rim) i Mefódiй (v miru Mihaíl; 815—885, Moraviя) — svяtыe pravoslavnoй i katoličeskoй cerkvi, bratья iz goroda Soluni (nыne Saloniki).

            Stroimir
            Stroimir
            Strojimir
            Knяzь Serbii
            860 — 890
            Sopraviteli: Mutimir (860 — 890),
            Goйnik (860 — 890)
            Predšestvennik: Vlastimir
            Preemnik: Mutimir i Goйnik

            Roždenie: 848 god
            Smertь: 890 god
            Rod: Vlastimiroviči
            Otec: Vlastimir
            Stróimir (serb. Strojimir, 848—890) — župan Serbii, vtoroй sыn serbskogo knяzя Vlastimira.

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *