Sutorina – test državnosti za BiH političare

U organizaciji Udruženja geografa u Bosni i Hercegovini na Prirodno-matematičkom fakultetu Univerziteta u Sarajevu održana je tribina o temi Čija je Sutorina – od zablude do istine gdje je istaknuto da je Sutorina suvereni prostor Bosne i Hercegovine.

Muriz Spahić, profesor na Prirodno-matematičkom fakultetu u Sarajevu, izjavio je da je cilj tribine da se javnost upozna s činjenicom da je Sutorina suvereni prostor BiH.

„Cilj tribine je da se upoznaju studenti, ali i javnost o geografskom prostoru Bosne i Hercegovine koji prema svim geografskim dokumentima, sve do 1952. godine pripadao BiH. Želimo da ovim upozorimo Predsjedništvo i Parlament BiH, kada je u pitanju ratifikacija granice BiH i Crne Gore, da ne dodjele taj prostor Crnoj Gori, jer je to suvereni prostor BiH“, kazao je Spahić.

Prema njegovom mišljenju, vrlo je značajno da se u obzir uzme činjenice o Sutorini prije nego se donese konačna odluka o vlasništvu ovog teritorija.

„Mi danas ovdje iznosimo naučne činjenice koje stoje u svim naučnim radovima i kartama koje pokazuju da Sutorina pripada BiH. Želimo da se čuje stav akademske zajednice i geografa o teritoriju koji pripada BiH da se dobro razmisli prije nego se donese konačna odluka“, rekao je profesor Spahić.

Profesor Anton Jekauc je izjavio kako područje Sutorine predstavlja vrlo značajan turistički potencijal koji bi uz adekvatna ulaganja mogao postati atraktivna lokacija.

„Sutorina, prostor od 83.700 metara kvadratnih, je trenutno najatraktivnija lokacija na cijelom Sredozemlju. Ne postoji bolja turistička lokacija za izgradnju mega hotela i taj prostor bi mogao biti naša Antalija. Ovdje se može uraditi nešto što priroda sama nudi. Ali mislim da su ovih dana političari u BiH, u vezi sa Sutorinom, izvršili veleizdaju“, smatra Jekauc.
Suad Kurtćehajić, profesor Fakulteta političkih nauka Univerziteta u Sarajevu, napominje da je pitanje Sutorine test državnosti za sve naše političare. Podsjetio je da je Vijeće ministara utvrdilo prijedlog o granicama s Crnom Gorom prema kojem bi Sutorina trebala ostati u Crnoj Gori.

„To se mora zaustaviti u naredne dvije instance, Predsjedništvu BiH i Parlamentarnoj skupštini BiH. Najbolje bi bilo da Predsjedništvo BiH odbije tako utvrđen prijedlog i stvar ponovo vratila na razmatranje u Vijeće ministara i da se napravi komisija po pitanju Sutorine. S Crnom Gorom se ne smije praviti nikakav parcijalan dogovor, ne smiju se praviti nikakva potpisivanja dok se ne utvrdi ovo pitanje s granicama. Imam najave da Crnogorci već planiraju da od tog teritorija naprave Sveti Stefan. Sutorina je test državnosti za sve naše političare“, istaknuo je Kurtćehajić.

U Sutorini, području koje obuhvata sedam naseljenih mjesta – Njivica, Kruševica, Prijevora, Ščepoševića, Solila, Vrbanje i Sitnica – trenutno živi oko 1.600 građana.

Sutorina u Bokokotorskom zalivu na Jadranskom moru, ukupne površine 75 kvadratnih kilometara, koja je do tada pripadala Bosni i Hercegovini, dodijeljena je 1947. godine tadašnjoj Narodnoj Republici Crnoj Gori. Učinjeno je to, kako se navodi, dogovorom Đure Pucara i Avde Hume u ime BiH, te Blaže Jovanovića u ime Crne Gore, uz dopuštenje tadašnjeg državnog vrha SFRJ na čelu s Titom i Bakarićem. Tako je drugi izlaz Bosne i Hercegovine na more, u dužini sedam kilometara, pripojen Crnoj Gori.