Stefan Nemanja – putokaz za očuvanje Srba i srpske države
1 min read
Mitropolija crnogorsko-primorska organizovaće danas i sjutra proslavu praznika Svetog Simeona Mirotočivog, odnosno Stefana Nemanje – prvog u nizu svetitelja iz loze Nemanjića.
U Sabornom hramu Hristovog vaskresenja u Podgorici, s početkom u 18 časova, biće održana Svečana služba, a u 19 sati prigodna duhovna akademija.
U subotu će u 9 sati biti održava sveta arhijerejska liturgija, koju će služiti mitropolit crnogorsko-primorski Amfilohije, a za 11 časova zakazana je litija do Nemanjinog grada, gdje će potom biti održana prigodna akademija.
Na današnji dan 1199. godine u Hilandaru je umro Stefan Nemanja (monaško ime bilo mu je Simeon), osnivač dinastije Nemanjić koja je vladala srpskim zemljama više od dva vijeka.
Prije nego što se 1196. zamonašio, Stefan Nemaenja je vladao Srbijom kao veliki župan.
Vlast je preuzeo 1166. kad je zbacio brata Tihomira, velikog župana, štićenika dvora u Carigradu. Ubrzo po preuzimanju vlasti pokušao je da se odupre suprematiji Vizantije, protiv čije je vojske ratovao u savezu sa Mletačkom republikom, ali je to uspio tek poslije smrti vizantijskog cara Manojla Komnina 1180.
U savezu sa Ugarskom, Srbiji je priključio zetsko primorje (staru srpsku Kraljevinu Duklju), Trebinje, Zahumlje, oblast oko Južne i Velike Morave kao i prostor Kosova i Metohije (bez Prizrena).
Njemački car i jedan od vođa Trećeg krstaškog rata Fridrih I Barbarosa, koji je s vojskom na osnovu sporazuma s Nemanjom prošao kroz Srbiju, 1189. nije prihvatio njegovu ponudu za zajedničku borbu protiv Vizantije.
Kad su krstaši prešli u Malu Aziju, Vizantija je napala Srbiju 1190. ali je Nemanja uspio da očuva samostalnost države. Pošto je presto ustupio srednjem sinu, kasnije prvom kralju iz dinastije Nemanjića – Stefanu Prvovenčanom, a ne najstarijem Vukanu, zamonašio se usvojoj zadužbini manastiru Studenica.
Sa najmlađim sinom Rastkom, čije je monaško ime bilo Sava, podigao je na Svetoj Gori manastir Hilandar, koji je ubrzo postao najznačajniji srpski duhovni i književni centar.
Podigao je i crkve i manastire Đurđeve Stupove, Bogorodičin manastir i Svetog Nikolu kod Kuršumlije. Srpska pravoslavna crkva slavi ga kao Svetog Simeona Mirotočivog, prvog u nizu svetitelja iz loze Nemanjića.
Ništa ne brisati, naprotiv!
Sve to “ prije „, dovelo je Stefana Nemanju u poziciju da može da pravi snažnu državu u evropskim relacijama!
Da nije bilo tako snažnog ograničenja u vizantijskoj državi Srbija bi svakako bila u samom evropskom vrhu!
Dakle, taj kontinuitet sa prednemanjićkim srpskim državama, od najveće je važnosti, svakako!
Zašto brisati sve prije Nemanje?
Stefan Nemanja, rodonačelnik!
Sa njim počinje uspon srednjevjekovne Srbije, koja će svoj zenit da dostigne u vrijeme Dušana Silnog.
… Više od 90% Srba ne zna ništa o Stefanu Nemanji!???
Nisam siguran da ih to uopšte interesuje!?
To što drugi ne žele da znaju za vjeličinu Srba i srpskih država do Kosovskog boja, na izvjestan način je razumljivo.
To što Srbi o sebi malo znaju, potpuno je neshvatljivo i ponižavajuće.
… Nerazumno!!!
Sta rade ovi „nasi“ slijepci?! Zauzeti svojim licnim interesima koje ostvaruju kroz izdaju, a nas pretvarajuci u sluge i banku rezervnih djelova, zatiru nam korjene i istoriju, kojom bi bili ponosni i veci narodi nego sto smo mi.
Viditeli kako se Siptari bore i otimaju za ono sto je nase, prikazujuci da je njihovo. Oni se ne stide ni Obilica , ni Crnojevica, Skender bega koji im je nacionalni junak, a pokusavaju i Nemanjice da prikazu kao svoje?
Ciji su ovi „nasi“, dal oni ikome valjaju? mozda za jednokratnu upotrebu.
Sta poslije njih ostaje? Veeelika praznina, nista. Nece biti ni konta na racunima ni mnogo cega drugog. Bijednici i protuve.
„savezu sa Ugarskom, Srbiji je priključio zetsko primorje (staru srpsku Kraljevinu Duklju “ !
Ha , ha , ha , dakle prevedeno na crnogorski , srbi se udružili sa mađarima i osvojiše Duklju !