Šta kriju pojedine političke stranke u Crnoj Gori?

Piše: Vojo Laković

Odbijanje opozicije i pojedinih vladajućih stranaka da podrže formiranje Odbora za preispitivanje neriješenih ubistava izaziva sumnju u iskrenost njihovih namjera.

Inicijativa za osnivanje Skupštinskog odbora koji bi preispitao neriješena ubistva s političkom pozadinom, koja su se dogodila od početka devedesetih do kraja vladavine DPS-a, naišla je na neočekivano snažan otpor opozicionih stranaka (DPS, SD, SDP, URA), ali i pojedinih partija koje čine vladajuću većinu, poput Bošnjačke stranke.

Odbijanje DPS-a i njegovih satelita da podrže ovu inicijativu je očekivano, s obzirom na njihovu dugogodišnju vladavinu u tom periodu i potencijalnu umiješanost u neka od tih ubistava. Međutim, odbijanje URA-e i Bošnjačke stranke, koje su se deklarisale kao zagovornici transparentnosti i pravde, otvara pitanja o njihovim stvarnim namjerama.

Pozivam sve političke aktere, a posebno URA-u i Bošnjačku stranku, da ponovo razmotre svoje odluke i podrže formiranje Skupštinskog odbora za preispitivanje neriješenih ubistava. Samo na taj način Crna Gora se može suočiti s prošlošću i izgraditi pravednije društvo.

Međutim, njihovo odbijanje otvara niz ozbiljnih pitanja: Koji su stvarni motivi njihovog protivljenja? Da li njihovo pozivanje na formu prikriva suštinu? Koga to oni štite? Da li možda nekog ko je u nekoj od grana vlasti? Ili možda nekog njihovog ko je tada bio dio sistema koji je toliko godina činio zločine? Nekog ko je bio direktni ili indirektni učesnik državnog terorizma?

Nije slučajno što su pojedini političari nakon rušenja višegodišnje diktature tražili da se DPS proglasi terorističkom organizacijom. Sada se čini da smo pogriješili i da je to trebalo uraditi.

Ovakvo ponašanje URA-e i BS-a izaziva duboku sumnju u njihovu iskrenost i kredibilitet. Građani Crne Gore imaju pravo da saznaju istinu o neriješenim ubistvima, a ove stranke su dužne da objasne zašto blokiraju napore da se ta istina otkrije.

Da li se radi o zaštiti pojedinaca ili o zaštiti nekih dubljih, skrivenih interesa? Da li je u pitanju strah od posljedica koje bi mogle proizaći iz rasvjetljavanja istine? Ili se radi o nečem trećem, nečem što još uvijek nije jasno javnosti?

Pozivam URA-u i Bošnjačku stranku da javno odgovore na ova pitanja i da objasne svoje protivljenje formiranju Odbora. Transparentnost i odgovornost su ključni principi demokratije, a građani Crne Gore zaslužuju da znaju zašto njihovi izabrani predstavnici blokiraju napore da se rasvijetle mračni događaji iz prošlosti.