Šta Balkanu donosi nova politika proširenja za koju se zalaže Pariz

On je objasnio da bi to značilo da sadašnji spori proces postane „brži, progresivniji, ali i reverzibilan“, što bi zemljama kandidatima donijelo koristi tokom samog pregovaranja, a ne tek kada je cio proces završen.

„Zemlje čine značajne i duboke strukturalne reforme“, ali do koristi od toga, u vidu novca ili drugih pogodnosti, dođu tek na kraju procesa, ukazao je Falkoni.

Prema njegovoj ocjeni, bilans sadašnjeg procesa učlanjenja nije dovoljan, građani ne vide ništa konkretno, a proces je često veoma birokratizovan, jer ima eksperata koji cepidlače u poglavljima, što za obične građane nema neko konkretno značenje.

Kada se u nekoj oblasti ispune kriterijumi i završi pregovaranje, u finansijama ili kulturi na primjer, zemlja kandidat bi, zajedno sa predstavnicima EU, mogla da sjedne za isti sto i učestvuje u dogovorima u tim oblastima, ali bez prava glasa.

To je nešto kao sa Evropskom zajednicom za saobraćaj koja je osnovana u Beogradu ili sa razmjenom studenata, gdje su akademci u mogućnosti da odu u Francusku ili EU upoznaju se kako to funkcioniše i vrate se u svoju zemlju. Ili kao dosadašnje angažovanje francuskih stručnjaka u reformi državne uprave, gdje oni slušaju probleme, savjetuju i tako prenose francuska iskustva u toj oblasti, ilustrovao je Falkoni.

Ukoliko bi neka zemlja odlučila da promijeni politiku…“možemo da idemo i unazad“

To je nešto konkretno i zemlje regiona imaju od toga koristi, ističe francuski ambasador, koji smatra i da bi takav proces učinio EU popularnijom kod stanovništva, mada ostaje da se kriterijumi moraju ispuniti, što je jedna nužna obaveza, angažman na duge staze.

Takođe, po tom predlogu, ukoliko bi neka zemlja odlučila da promijeni politiku ili ako se ne ponaša u skladu sa vrijednostima EU, može te benefite i da izgubi, jer bi to bio reverzibilan proces. Možemo da idemo i unazad, predočio je Falkoni.

Napominjući da takva modernizacija procesa prijema ne zahtijeva nikakvu revolucionarnu reformu institucija, on je naglasio da bi dogovor o tome mogao da bude postignut brzo.

„Predsjednik Makron je to stavio na sto i moglo bi da se o tome govori i prije samita EU-Zapadni Balkan u prvoj polovini iduće godine“, naglasio je Falkoni.

Povodom različitih interpretacija stava francuskog predsjednika o proširenju, Falkoni je podsjetio da je Makron veoma jasno i prilikom posjete Srbiji potvrdio da je EU obećala učlanjenje Zapadnog Balkana u EU i da će to obećanje biti ispunjeno.

Ali, on je takođe, u svojstvu predsjednika Francuske konstatovao, a to nije teško konstatovati u svim zemljama članicama, da EU ne funkcioniše dobro, podsjetio je Falkoni.

Prema njegovom objašnjenju, Makron se zato angažovao u procesu poboljšanja funkcionisanja EU, što znači poboljšati politiku odbrane, socijalnu politiku, način sklapanja trgovinskih sporazuma i učiniti je atraktivnijom za građane.

To, kako je naglasio, nije reforma koju je potrebno sprovesti prije proširenja, to je reforma koja treba da ide paralelno sa naporima koje zemlje regiona čine kako bi ispunile kriterijume za članstvo.

U Briselu je Skoplju i Tirani rečeno „da, ali“, i „da ako…

Falkoni tvrdi i da Sjevernoj Makedoniji i Albaniji nije u Briselu rečeno „ne“ i nije im dat negativan odgovor kada je riječ o početku pregovora, već ta odluka, kako objašnjava, nije donijeta sada zato što bi, i pored velikih napora koje su te zemlje učinile, posebno postizanjem Prespanskog sporazuma, one trebalo da sprovedu neke reforme, što nisu učinile.

U Briselu je Skoplju i Tirani rečeno „da, ali“, i „da ako“, obrazložio je Falkoni i najavio da će početak pregovora uslijediti čim te zemlje budu ispunile neophodne reforme, posebno u oblasti ljudskih prava i borbi protiv kriminala, što je uslov za sve zemlje koje teže članstvu u EU.

Kako je precizirao, jednostavno je rečeno da ćemo se tom pitanju najvjerovatnije vratiti prije narednog samita sa Zapadnim Balkanom, koji bi trebalo da se održi u maju.

Upitan da li su pri tome prekršena obećanja i da li to otvara put i drugim liderima u regionu da ne ispunjavaju ono što se od njihovih zemalja očekuje, Falkoni je odgovorio:

„Mi kandidatima uvijek veoma jasno kažemo šta treba da učine. Proširenje nije emocionalni proces, već proces koji ima političke posledice i uzima u obzir stanje države, stanje društva, zemlje u cjelini i njene ekonomije, što zahtijeva efektivne reforme“.

Angažovanje SAD u pregovorima Beograda i Prištine dobrodošlo, Francuska neće imati svog čovjeka u pregovorima

Kada je riječ o dijalogu Beograda i Prištine, Falkoni je ocijenio da je angažovanje SAD dobrodošlo, jer „što više vila bdi nad kolijevkom pregovora, to bolje“, i napomenuo da je Zapadni Balkan dio Evrope i prirodno u centru interesovanja EU.

U Briselu su ti razgovori počeli, vođeni su posredstvom EU i donijeli su rezultate, ocijenio je Falkoni i podsjetio da je od tada riješeno više pitanja, kao što su sloboda kretanja i telekomunikacije.

Trenutno se mijenja sastav instuticija u Briselu, ali je francuski ambasador uvjeren da će novi visoki predstavnik za spoljnu politiku Đuzep Borelj svakako biti posvećen tom pitanju.

Povodom mogućnosti da i Francuska ima svog posrednika u pregovorima, Falkoni je rekao da je u Parizu veliki broj ljudi u Ministarstvu spoljnih poslova i Predsjedništvu angažovan na tom pitanju, ali da Pariz neće imati pojedinačnog predstavnika, poput Metju Palmera ili RiČarda Grenela, i zbog toga što želi da jača ulogu EU.

Francuska je spremna da organizuje nagoviješteni samit u Parizu radi olakšavanja dijaloga, u francusko-njemačkom formatu, o kome je govorila i kancelarka Angela Merkel, ali trenutno ne postoje sagovornici u Prištini, jer Vlada još nije formirana da bi se takav samit organizovao, rekao je Falkoni.

Predsjednik Aleksandar Vučić je izjavio da je spreman da dođe u Pariz, ali su na Kosovu* bili izbori, promijenjena je većina, i mi nemamo nikakvu namjeru da se miješamo u demokratske procese u toj zemlji, napomenuo je francuski ambasador.

U odgovoru na pitanje koje mu je postavio FoNet, on je ponovio da EU ne čini nikakve ustupke vlastima u Beogradu zarad rešavanja pitanja Kosova* i podsjetio da je Evropska komisija sačinila iskren i čestit izveštaj, da se zna šta su primjedbe, među kojima su borba protiv korupcije i kriminala i druga, koja se redovno razmatraju u sklopu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju.

Nema govora o ustupcima ili zanemarivanju pitanja vladavine prava. Riječ je o saradnji odgovornih ljudi, postoje zahtjevi koji su formulisani i vlada zna vrlo dobro da to mora da ispuni, poručio je Falkoni.

Kao strani ambasador on nije želio da komentariše unutrašnja pitanja koja su, kako je rekao, veoma kompleksna i imaju svoju istoriju, pa ni ona oko izbora, objašnjavajući da bi se klonio formulacija i preporuka bilo kome.

Shvatam da postoji debata o bojkotu izbora, znam kakve je predloge iznio Nebojša Stefanović kao predsjednik komisije za izborne uslove, čuo sam takođe zahtjeve opozicije i civilnog društva i saglasan sam da zakoni koji se donesu moraju i da se sprovedu na efikasan način, rekao je Falkoni.

Povodom zahtjeva opozicije za pristup medijima, naglasio je da je u njegovoj zemlji od francuske revolucije 1789. godine pitanje slobode izražavanja suštinsko pitanje i da mora postojati mogućnost da se ljudi izraze i da druge upoznaju sa različitim stavovima.