Srpska kontratužba: I Jasenovac pred sudijama

Jedan od pet tomova srpske kontratužbe protiv Hrvatske za genocid, posvećen NDH. Dostavljeni spisi o Rojnici, Šakiću, kao i uredbe iz Pavelićeve „države“.

Jedan od pet tomova srpske kontratužbe protiv Hrvatske za genocid posvećen je periodu NDH, a prati ustaški pokret i u periodu poslije Drugog svjetskog rata, dajući na taj način kontekst događajima s početka devedesetih godina.

Sudije Međunarodnog suda pravde u Hagu pred sobom već imaju materijale o Ivi Rojnici, Dinku Šakiću, kao i zakonske uredbe iz perioda NDH koje, smatraju u srpskom pravnom timu, jasno ukazuju u čemu se ogledao genocid počinjen u periodu 1941-1945. godine.

Rojnica je bio zvaničnik marionetske hrvatske „države“ koga je Centar „Simon Vizental“ teretio za progon Srba, Roma i Jevreja na području Dubrovnika, a sudu je predočeno da mu je tokom ratnog perioda – 1994. godine, Franjo Tuđman dodijelio Orden kneza Trpimira.

U Hagu je i materijal o komandantu jasenovačkog logora Dinku Šakiću, uključujući njegov intervju iz 1995. godine, objavljen pod naslovom „Obavljao sam svoju dužnost“.

Zagrebačka štampa prenijela je proteklih dana početni dio hrvatske tužbe protiv Srbije:

„Direktno kontrolišući rad svojih obavještajnih agenata, jedinica i raznih paravojnih formacija na teritoriji Hrvatske, na području Knina, Dalmacije, istočne i zapadne Slavonije, Savezna Republika Jugoslavija je odgovorna za ‘etničko čišćenje’ hrvatskih državljana iz tih područja.“

Izvor Novosti upućen u proces koji se vodi pred MSP kaže da je dio hrvatskog podneska citiran u medijima pojednostavljena slika hrvatske tužbe, ali i da nije praksa da se tužbeni zahtjevi objavljuju prije nego što započne javna rasprava, jer je zahtjev Suda da oni budu povjerljivi.

U javnoj raspravi najavljenoj za mart naredne godine, Zagreb će najprije morati da dokaže da su se zločini koje nabraja dogodili, zatim, da je iza njih stajala politička namjera, odnosno da je odgovornost na državi Srbiji.

Na ovo, jedan od argumenata Beograda biće pozivanje na oslobađajuće presude Haškog tribunala Jovici Stanišiću i Momčilu Perišiću.

„OLUJA“ JAK ADUT

Uprkos mišljenjima da Beograd i Zagreb pred sobom imaju jednako težak zadatak da iznesu dokaze na osnovu kojih bi sud počinjene zločine okvalifikovao kao genocid, eksperti koje je angažovao Beograd vjeruju da je lakše dokazivo da je za zločine počinjene u „Oluji“, koja se dogodila na hrvatskoj teritoriji, odgovornost na – domaćoj državi.