IN4S

IN4S portal

Sokolski savezi u promociji duha slovenske uzajamnosti

1 min read

Piše: Saša Nedeljković

Sokolska društva u Kraljevini Jugoslaviji nastavila su svoj rad pre Prvog svetskog rata na podsticanju prijateljstva među slovenskim narodima. Društva su putem Slovenskih balova i plesova nastojala da i narodna nošnja bude prihvaćena od javnosti.

Bačka Sokolska Župa priredila je 28. juna 1922. slet u Subotici. Sokoli su posetili izložbu narodnih ručnih radova priređenu u gradskoj kući i od koje je prihod bio namenjen postradalima u Bitolju. Na izložbi su bili radovi iz svih krajeva Jugoslavije. Na Vidovdan sokoli su posetili Palić, gde je u parku priređena zabava. Na Paliću priređena je Sokolska akademija. Akademiju su otvorile članice Sokolskog društva Beograd. Vežbe su izvedene vešto, tako da su gledaoci pomislili da gledaju ruski balet. Po svršetku vežbe publika je sa burnim aplauzom pozdravila prednjačicu Milu Jovanović. Zatim je muški podmladak društva Osek izveo rusku narodnu igru „kozaček”. Publika je posle svršetka vežbe klicala „živio Osek”. (1)

Sokoli su na svojim plakatima za sletove koristili narodne šare. Primer takvih plakata je plakat za slet u Zagrebu avgusta 1924. Sokoli su priredili slet u Zagrebu od 15 do 17. avgusta 1924. U Zagreb je došlo 12.000 sokola iz Srbije, Vojvodine, Bosne, Crne Gore, Hercegovine, Dalmacije, Slovenije, Hrvatske, Međumurja i Istre. Došli su Češki i Ruski sokoli i delegacija Poljskog sokolstva. Na Drugom Jugoslovenskom Sokolskom saboru koji je održan zajedno sa sletom zaključeno je osnivanje Sveslovenskog Sokolskog Saveza. (2) Na sokolskim priredbama učestvovali su i kozaci.

U prostorijama Oficirskog doma u Sarajevu sarajevska sokolska društva zajedno sa Čehoslovačkom, Poljskom ligom i ruskim sokolima priredila su sveslovensko-sokolsko veče 1 februara 1936. Na priredbi bilo je preko 100 narodnih nošnji iz svih krajeva zemlje i slovenskih zemalja. Svečana sala bila je okićena slovenskim zastavama i slikama znamenitih slovena iz davne istorije i tadašnjeg doba. Pored slika slovenskih vladara bili sui svi grbovi slovenskih država.Sem toga prostorije su bile ukrašene sokolskim geslima, zelenilom i malim slovenskim zastavicama. Priredbu je otvorio zamenik starešine matičnog sokolskog društva dr. Bogdan Vidović naglašavajući da su sokoli želeli priredbom da manifestuju svoja sokolska osećanja solidarnosti i slovensku Tirševu ideologiju. Govorio je o životu i radu tvorca slovenske himne, slovačkog sveštenika Samuila Tomašika, čija je pesma „Hej Sloveni”, doživela 100 godina i koja je pratila sve slovenske pokrete, demonstracije i manifestacije tokom buđenja slovenskih naroda. Učestvovali su Češka obec, ruski sokoli, poljska liga i guslar. Član sokola recitovao je bugarsku pesmu od Hriste Boteva. Na zajedničkoj sednici svih sokolskih društava bilo je rešeno da svake godine 4 februara (Štrosmajerov dan) sva sokolska društva priređuju sveslovensko sokolsko veče, kako bi sokoli i time vaspitali članove za sokolsko-jugoslovenski-sveslovenski život, rad i zbliženje slovenskih naroda. (3)

sokoli zagreb

U cilju oživljavanja i širenja starih narodnih igara po sokolskim jedinicama, načelništvo Saveza Sokola Kraljevine Jugoslavije priredilo je tečaj za narodna kola. Tečaj je održan od 21. do 25. januara 1935. u Beogradu. Učestvovalo je 29 članica i 22 člana sokola iz svih krajeva Jugoslavije. Nastavnica na tečaju bila je Ljubica Janković, stručnjak u poznavanju narodnih kola. Obrađeno je oko 50 narodnih kola. (4) U „Sokolskom Glasniku” je u rubrici „Sokolska radio-predavanja” istaknuto da Ljubica Janković treba da održi predavanje preko Radio Beograda 4 aprila 1935. o temi : „Narodne igre i Sokolstvo”. (5)

Drugi savezni tečaj narodnih igara za sokole–prednjake priređen je u Beogradu od 14. do 18. aprila 1936. Tečaj je održan u Domu Sokolskog društva Beograd Matica u Deligradskoj ulici. Tečaj je pohađao 51 učesnik iz župa i oko 20 vanrednik učesnika iz beogradskih sokolskih društava. Interesovanje je bilo izvanredno. Najviše je bilo učesnika iz Slovenije. Vežbana su narodna kola: „Pošla mi Milka na vode“, „Slavljanka“, „Trojanac“, „Bitoljka“, „Da vam kažem, braćo moja“, „Zupčanka“, „Neda grivne“, „Đurđevka“, „Vranjanka“, „Iz banju ide“, „Niševljanka“, „Zetsko kolo“, „Crmničko“, „Tasino“, „Devojačko“, „Srba“, „Ajd na levo“, „Ja posejah“, „Majka Maru“, „Profesorka“, „Devojčica“, „Srbijanka“, „Ajde lepa Maro“, „Seljančica“, „Zaplet“, „Šumadinka“, „Lepa Maca“, „Divna“, „Dunje ranke“, „Bojerka“, „Sarajevka“, „Osmoljka“, „Gružanka“ i „Ustaj, diko !“. Na tečaju su se učile pored narodnih igara iz Jugoslavije i češke, ruske i poljske igre („Krakovjak“, „Kozačok“ i „Češka beseda“). Kao udžbenik služila je knjiga „Narodne igre I deo“ od Ljubice i Danice Janković. Vodnici tečaja bili su Agata i Frano Žic. Nastavnici na tečaju bili su Ljubica i Danica Janković, Knihova, Fedor i Angelina Gopurenko, Otokar Novotni, Marija i Miroslav Vojinović. Za 20 časova pređena su 34 narodna kola. Održana su predavanja o značaju narodnih igara u vezi sa sokolskom ideologijom, narodne igre u sokolskoj propagandi i o humoru u narodnim igrama. Na kraju tečaja zahvaljeno je sestrama Janković. (6)

Sokolsko društvo Soko I u Zagrebu je 14. marta 1936. priredilo Lužičko-srpsko veče. Veče je otvorio starešine društva Uglješe Pelivanovića, koji je u predavanju prikazao položaj Lužičkih Srba, kao i njihovu kulturu i istoriju. O Lužičkim Srbima priredio je izložbu Stanković. U koncertnom delu izvođena su dela lužičko-srpskog preporoditelja Bjarnata Krauca i zagrebačkog muzičara Fr. Šidaka. Posle toga prikazani su pomoću dijapozitiva lužičko-srpski krajevi i život stanovništva. Veče je završeno pevanjem lužičko-srpske himne “Rjana Lužica” i sokolske himne “Hej, Sloveni”. Sledeće slovensko veče bilo je predviđeno za 4 april 1936. i bilo je posvećeno Čehoslovacima. (7)

U cilju propagiranja narodnih slovenskih kostima, Sokolsko društvo Beograd I održalo je 6. marta 1937. kostimiranu zabavu. Pored predstavnika Sokolske župe Beograd Momira Sinobada, prisustvovali su dr. Bahtik kao predstavnik čehoslovačkog opunomoćenog ministra, dr. Šiškanov kao predstavnik bugarskog poslanstva i drugi predstavnici nacionalnih i sokolskih društava. Pre početka zabave društveni prosvetar Dragoljub Višnjić, pozdravio je prisutne i održao govor o značaju narodnih kostima. Sokolska župa Beograd priredila je slet u Beogradu juna 1937. Povodom sleta otvorena je 19 juna 1937. „Sokolska izložba narodnih rukotvorina”. Izložbu su organizovali Župski odsek za rad na selu i Zadruga „Rukotvorina” za izradu ručnih radova. (8)

U pozorišnoj sali Ruskog doma u Beogradu održali su ruski sokoli svečanu akademiju 20 juna 1937, u kojoj je učestvovalo 6 društava iz Pokrajinskog Saveza ruskog Sokolstva u Jugoslaviji. Apoteozu akademije izveli su Ruski sokoli iz Zemuna. U prvoj slici apoteoze prikazano je veselje u predratnoj Rusiji, sa horskim pevanjem ruskih narodnih pesama i narodnim igrama. Druga slika predstavljala je čežnju ruskih sokola za obnovom nacionalne Rusije i njihovu nadu da će Rusija vaskrsnuti jaka i preporođena. (9)

U Sokolskom društvu Zemun-Matica uoči dana ujedinjenja 1937. održana je sokolska zabava sa prigodnim programom i igrankom. Naročito zadovoljstvo i aplauz izazvale su igre slovenskih naroda. (10)

sokoli 1

Sokolska župa Beograd priredila je marta 1938. Bal slovenskih naroda. Pod pokroviteljstvom Vlade Ilića, predsednika Gradskog poglavarstva, bal je održan u prostorijama Sokolskog društva Matica. Velika, donja i srednja sala bile su uređene za igru a ostale ostale prostorije za bife. U velikoj sali su svirale dve muzike : muzika Kraljeve Garde i muzika Sokolskog društva Beograd VII, a u donjoj treća muzika. Gosti su došli u narodnim nošnjama i sokolskim odorama. Kraljevog izaslanika pukovnika Milivoja Durbešića dočekao je starešina župe dr. Gradojević i ostali članovi starešinstva. Došli su ministar finasija Letica sa gospođom, ministar fizičkog vaspitanja naroda dr. Miletić sa gospođom, I podpredsednik senata Tomić, zamenici Starešine saveza Paunković i dr. Gavrančić, predsednik Gradskog poglavarstva Ilić sa gospođom, admiral Prica, general Kosić… dr Bahtik, bugarski poslanik Popov, poljski poslanik Dembicki i mnogi drugi. Pokrovitelj bala Vlada Ilić poveo je Kraljevo kolo. Članovi i članice Beograd-Matice su izveli splet slovenskih igara; članovi i članice jugoslovensko poljske lige u poljskim plemićkim nošnjama izveli su nekoliko narodnih poljskih plesova, dva para članova i članica ruskog sokola iz Zemuna izveli su “Kozačok”. Naročito toplo su bili pozdravljeni članovi i članice udruženja Trst-Rijeka-Gorica koji su izveli nekoliko plesova iz svog kraja i u nošnji tamošnjeg življa. Grupa ruskih sokolica u ruskoj nošnji izveli su igru iz svog kraja. (11) U Počasnom odboru bili su dr. Vjekoslav Miletić, ministar fizičkog vaspitanja; general Petar Kosić, komandant Beograda… Roman Drejling, starešina Ruskog sokolskog saveza… dr Marije Čok, predsednik Udruženja Istrana; Kolo Srpskih Sestara… Naka Spasić, predsednica društva „Knjeginje Ljubice”… Milica Jovanović, predsednica društva „Knjeginja Zorka”; Leposava Petković, predsednica Jugoslovenskog ženskog saveza. (12) Povodom održavanja bala Slovensko društvo iz Bugarske uputilo je čestitke. (13)

Posle Sudetske krize 1938. u „Vesniku ČOS” istakli su „Isto tako bolno, još i bolnije za nas bilo je to što u odlučnom momentu nije išla s nama bratska Jugoslavija. Tim zahvalniji smo jugoslovenskom sokolstvu koje nam je kod svega toga ostalo verno i sa ganutljivom pripravnošću ponudila svoje živote za našu slobodu. Nikad im toga nećemo zaboraviti.” (14) K. Hrabec, prvi zamenik načelnika Sokola Brno I istakao je u listu „Bratstvo” u Osijeku „Vi ne slutite s kakvom pomnjom pratimo mi u ČSR šta se kod Vas događa, u bratskoj Jugoslaviji. Vi ne slutite kako smo Vam istinski zahvalni za ljubav i bratstvo koje nam iskazujete svakom prilokom, pa i u časovima velikog veselja i slave na X sletu, i u časovima naše tuge i stradanja u oktobru prošle godine. Vi ne slutite sa koliko pažnje i ponosa čitamo vaše glasnike. Osobito Vaš. Sabirna akcija za pomoć naših izbeglica, to je Vaše bratstvo oživotvoreno u delo…” (15)

Sokoli su nastojali da učvršćuju veze između slovenskih naroda. U tome su sarađivali sa ostalim nacionalnim društvima (Kolo Srpskih Sestara, Jadranska straža…). Društva su putem Slovenskih balova i plesova nastojala da i narodna nošnja bude prihvaćena od javnosti. Smatrali su domaće narodne nošnje za deo slovenskih narodnih nošnji.

(autor je član Naučnog društva za istoriju zdravstvene kulture Srbije)

Napomene:

1. Dr. B. „II. Slet Sokolske Župe Bačke.”, „Sokolski Glasnik”, Zagreb, 1922, br. 8, str. 260-266; Starešinstvo Bačke Sokolske Župe, „II. Slet Bačke Sokolske Župe 28. i 29. juna u Subotici”, „Sokolski Glasnik”, Zagreb, 1922, br.7, str. 222;
2. „Spomenica Sokolskog društva u Staroj Pazovi 1906-1931.”, Štamparija „Jedinstvo”, Stara Pazova, str. 7, 20, 21, 23, 26, 33, 37, 38;
3. „Sveslovensko-sokolsko veče u Sarajevu”, „Sokolski Glasnik”, Ljubljana, 6 marta 1936, br. 10, str. 2;
4. „Tečaj Saveza SKJ za narodna kola“, „Sokolski glasnik“, Ljubljana, 8 februara 1935, br. 7, str. 2;
5. „Sokolska radio-predavanja”, „Sokolski glasnik“, Ljubljana, 29 marta 1935, br. 14, str. 2;
6. B. S. „Drugi tečaj Saveza SKJ za narodne igre“, „Sokolski glasnik“, Ljubljana, 15 maja 1936, br. 20, str. 3;
7. „Lužičko-srpsko veče Sokola I u Zagrebu”, „Sokolski Glasnik”, Ljubljana, 27 marta 1936, br. 13, str. 3;
8. „Sokolsko-slovenska kostimirana zabava”, Vesti, „Oko sokolovo”, Beograd, 10 aprila 1937, br. 5, str. 100; „Program svečanosti VI sleta Sokolske župe od 19-21 juna 1937 god.”, „Oko sokolovo”, Beograd, 19, 21, 22 juna 1937, br. 7, str. 169;
9. „Sudelovanje ruskog Sokolstva u župskim utakmicama i župskom sletu”, “Oko sokolovo”, Beograd, 6.septembar 1937, br. 8, str. 177, 178;
10. „Sokolsko društvo Zemun-Matica”, „Oko sokolovo”, Beograd, 4 februar 1938, br. 2, str. 36;
11. „Župski bal Slovenskih naroda”, „Oko sokolovo”, Beograd, 1 april 1938, br. 4, str.68;
12. „Godišnji izveštaj o radu Sokolske župe Beograd za XVIII redovnu godišnju skupštinu 3 aprila 1938 god.”, str. 77, „Oko sokolovo”, Beograd, 1 april 1938, br. 4;
13. „Čestitka Slovenskog društva iz Bugarske”, „Oko sokolovo”, Beograd, 1 april 1938, br. 4, str.68;
14. „SVI SU NAS IZDALI, ALI MI NISMO IZDALI SEBE”, „Bratstvo”, Osijek, 15 decembra 1938, br. 12, str. 245;

Podjelite tekst putem:

1 thoughts on “Sokolski savezi u promociji duha slovenske uzajamnosti

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *