IN4S

IN4S portal

SNP: Završni račun budžeta Glavnog grada za 2020. godinu ukazuje na neadekvatan odnos prema poreskim obveznicima

1 min read
Kad je u pitanju broj zaposlenih, na osnovu bruto isplaćenih zarada, broj zaposlenih je 1035. Kada su u pitanju rashodi, pomenućemo samo jedan, i to transferi društvima sa ograničenom odgovornošću, koji iznose 8 698 410, ili preračunato u broj eventuelno zaposlenih radnika, može se finansirati 1323 zaposlena", pojasnili su.

SNP, logo

Završni račun budžeta Glavnog grada za 2020. godinu ukazuje na neadekvatan odnos prema poreskim obveznicima, saopštili su iz Socijalističke narodne partije Podgorica.

“U prvom dijelu budžeta, odnosno u tekućim prihodima najveća stavka su porezi. Posebno izdvajamo dva poreza, i to: porez na dohodak fizičkih lica (10,738 miliona eura) i prirez porezu na dohodak fizičkih lica za finansiranje lokalnih samouprava (11,953 miliona), što ukupno čini da ova dva poreza učestvuju sa nevjerovatnih 54,71 odsto u tekućim prihodima, a u porezima takođe sa nevjerovatnih 62,59 odsto”, navode iz SNP-a Glavnog grada.

Interesantno je, kažu, da su ove dvije stavke doživjele svoje uvećanje nakon odluka da se porez na dohodak fizičkih lica smanjuje za 6%, te da se povećava za 6% na teret zaposlenih.

“Jasno je da ekstraprofit na teret zaposlenih jedna odključnih promjena koja se ovim želi ostvariti. Kada su naknade u pitanju, u ukupnim prihodima učestvuju samo sa 0,71%. Odnose se na dvije naknade: naknada za korišćenje privrednih dobara od opšteg interesa i naknada za korišćenje privrednih dobara u iznosu od 672,9 hiljada eura. Kad je u pitanju broj zaposlenih, na osnovu bruto isplaćenih zarada, broj zaposlenih je 1035. Kada su u pitanju rashodi, pomenućemo samo jedan, i to transferi društvima sa ograničenom odgovornošću, koji iznose 8 698 410, ili preračunato u broj eventuelno zaposlenih radnika, može se finansirati 1323 zaposlena”, pojasnili su.

U prvoj Deklaraciji o pravima čovjeka i građanina, u preambuli koja je usvojena u trećem francuskom parlamentu 1789. godine, piše: „Društveni zakoni se ne donose da bi bogatog još više obogatili, a siromašnog još više osiromašili, već se donose da bi siromašnog zaštitili od najezde bogatog.“

“Ako uzmemo naknade i poreze, u potpunosti se slažemo sa prethodnom konstatacijom“, zaključili su.

Podjelite tekst putem:

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *