Slaba cirkulacija je upozorenje da u tijelu postoji problem

Slaba cirkulacija u rukama i nogama nije bolest sama po sebi, već upozoravajući znak da u tijelu postoji dublji zdravstveni problem.
Kada krv ne može nesmetano da teče kroz krvne sudove, ćelije ne dobijaju dovoljno kiseonika i hranljivih materija, što može da izazove niz neprijatnih i potencijalno opasnih simptoma i posledica slabe cirkulacije, poput trajnog oštećenja tkiva ili vitalnih organa.

Uzroci loše cirkulacije mogu da budu brojni i raznovrsni, od gojaznosti i dijabetesa, preko proširenih vena i krvnih ugrušaka, pa sve do ozbiljnih srčanih i vaskularnih bolesti poput periferne arterijske bolesti.

Prepoznavanje simptoma na vrijeme i razumijevanje potencijalnih uzroka ključno je za sprečavanje komplikacija koje mogu da utiču na kvalitet života.

Šta znači slaba cirkulacija?

Cirkulatorni sistem transportuje krv, kiseonik i hranljive materije kroz cijelo tijelo. Kada se protok krvi u određenom dijelu tijela smanji, taj dio ne dobija neophodne hranljive materije, što može da dovede do simptoma slabe cirkulacije.

Slaba cirkulacija može da se odnosi na nedovoljan protok kroz:

arterije, koje snabdijevaju krvlju ruke i noge

vene, koje vraćaju krv ka srcu

limfni sistem, koji odvodi tečnosti iz tkiva

Simptomi slabe cirkulacije

Najčešći simptomi slabe cirkulacije uključuju:

trnjenje

utrnulost

pulsirajući ili žareći bol u udovima

bol

grčeve u mišićima

Svako stanje koje može da dovede do slabe cirkulacije može da izazove i specifične simptome. Na primjer, osobe sa perifernom arterijskom bolešću mogu da imaju erektilnu disfunkciju pored uobičajenih simptoma kao što su bol, utrnulost i trnjenje.

Uzroci slabe cirkulacije

Postoji više različitih uzroka slabe cirkulacije.

Periferna arterijska bolest (PAD)

Periferna arterijska bolest je vrsta periferne vaskularne bolesti. Za oba stanja koristi se skraćenica PAD. Riječ je o cirkulatornom oboljenju koje izaziva suženje arterija. Može da dovede do slabe cirkulacije u ekstremitetima, najčešće u nogama.

Kod srodnog stanja – ateroskleroze, arterije postaju ukočene zbog nakupljanja plaka u arterijama i krvnim sudovima. Ova dva stanja smanjuju protok krvi ka ekstremitetima i mogu da izazovu bol.

Smanjen protok krvi u ekstremitetima može da dovede do:

utrnulosti i trnjenja

slabosti

bola

otoka

Vremenom to može da izazove oštećenje nerava i tkiva. Bez liječenja, smanjen protok krvi i plak u karotidnim arterijama mogu da izazovu moždani udar. Karotidne arterije su glavni krvni sudovi koji dovode krv do mozga. Ako se plak nakuplja u arterijama srca, povećava se rizik od srčanog udara.

PAD je najčešći kod osoba starijih od 50 godina, ali može da se javi i kod mlađih. Rizik za razvoj PAD-a je četiri puta veći kod pušača nego kod nepušača.

Krvni ugrušci

Krvni ugrušci blokiraju protok krvi, djelimično ili u potpunosti. Mogu da se razviju gotovo bilo gdje u tijelu, ali ugrušak koji se formira u rukama ili nogama može da izazove probleme sa cirkulacijom.

Krvni ugrušci mogu da nastanu iz različitih razloga i mogu da budu opasni.

Kod duboke venske tromboze (DVT), ugrušak se formira u dubokim venama tijela, najčešće u nozi. Ako osoba ima DVT i ugrušak iz noge se odvoji, može da prođe kroz druge djelove tijela, uključujući srce ili pluća. To može da dovede do moždanog udara, srčanog udara ili plućne embolije.

Simptomi DVT uključuju:

bol

oticanje

toplota na pogođenom mestu

Veća je vjerovatnoća da će da se dobije DVT ako se dugo ostaje u nepokretnom stanju, na primjer, ako se ima problema sa pokretljivošću ili je osoba duže vrijeme u krevetu. U takvim situacijama posledice mogu da budu ozbiljne, pa čak i smrtonosne. Rano liječenje često može da spriječi teške komplikacije.

Proširene vene

Proširene vene su uvećane vene, obično na nogama. Izgledaju iskrivljeno, uvijeno i otečeno. Mogu da se razviju kada postoji povećan pritisak na krvne sudove u donjim ekstremitetima ili zbog oštećenja krvnih sudova.

Ako osoba ima proširene vene, može da osjeća sledeće simptome u nogama:

osjećaj težine

bol

peckanje

svrab

Oštećene vene ne mogu da transportuju krv tako efikasno kao zdrave vene, što može da dovede do problema sa cirkulacijom. Ponekad mogu da se stvore krvni ugrušci, ali oni obično ne izazivaju dalje komplikacije kao kod duboke venske tromboze (DVT).

Faktori koji povećavaju rizik od razvoja proširenih vena uključuju:

stariji uzrast

ženski pol

trudnoću

gojaznost

dugo stajanje, na primjer na poslu

zatvor

tumor

istoriju DVT-a

pušenje

genetski faktori

Dijabetes

Hronično povišen nivo glukoze u krvi može da ošteti nerve i krvne sudove, što utiče na cirkulaciju u cijelom tijelu, uključujući ruke, noge, šake i stopala.

Znaci na koje treba da se obrati pažnja su:

hladna ili utrnula stopala ili šake

ispucala ili suva koža na stopalima

lomljivi nokti

gubitak malja na rukama ili nogama

plavičasti nokti ili bleda/plavičasta nijansa kože, što može da bude teže uočljivo kod tamnijeg tena

sporo zarastanje rana, jer krv ne može da dopremi hranljive materije do tog mesta

bol ili grčevi

Svako ko primijeti ove znake trebalo bi da se obrati ljekaru.

Osobe sa uznapredovalim dijabetesom mogu da imaju poteškoće u prepoznavanju znakova loše cirkulacije ili rana, jer dijabetična neuropatija može da smanji osjećaj u ekstremitetima.

Ako osoba sa dijabetesom ima ranu na nozi ili stopalu, treba odmah da potraži medicinski savjet. Bez liječenja, mogu da nastanu čirevi i infekcije, koje ponekad zahtijevaju čak i amputaciju.

Dijabetes takođe povećava rizik od srčanih i vaskularnih problema, uključujući perifernu arterijsku bolest (PAD). Ljudi sa dijabetesom imaju veći rizik od ateroskleroze, povišenog krvnog pritiska i bolesti srca.

Gojaznost

Gojazne osobe su u visokom riziku od problema sa cirkulacijom.

Gojaznost povećava rizik od:

proširenih vena zbog pritiska na stomak i donji dio tijela

masnih naslaga u krvnim sudovima, što dovodi do ateroskleroze

upalnih procesa u cijelom tijelu

različitih aspekata metaboličkog sindroma, uključujući bolesti srca i bubrega

dijabetesa, koji može izazvati oštećenje nerava i vena

Ovi i drugi faktori mogu da doprinesu razvoju problema sa cirkulacijom.

Rejnoova bolest

Osobe koje hronično imaju hladne ruke i stopala možda imaju Rejnoovu bolest. Ova bolest izaziva da se male arterije u šakama i prstima privremeno suze, usled spazma. Simptomi obično traju oko 20 minuta, ali mogu da variraju. Rejnoova bolest najčešće zahvata šake i prste.

Sužene arterije imaju smanjenu sposobnost prenosa krvi kroz telo, pa mogu da se jave simptomi slabe cirkulacije. Simptomi Rejnoove bolesti se obično javljaju kada je osoba izložena niskim temperaturama ili kada je pod stresom.

Iako se arterije najčešće sužavaju kao odgovor na hladnoću, simptomi Rejnoove bolesti (ili Rejnoovog fenomena) ne moraju biti nužno povezani sa niskim temperaturama.

Rizik od razvoja Rejnoove bolesti je veći ako:

postoji oboljenje vezivnog tkiva, poput sistemskog lupusa (SLE) ili Sjögrenovog sindroma

se radi posao koji uključuje vibracije, na primjer rukovanje alatima

osoba ima više od 60 godina i oboljenje koje izaziva zapušenost krvnih sudova

se koriste određeni ljekovi, poput ciklosporina i neselektivnih beta-blokatora

postoji istorija hepatitisa B ili C, ili citomegalovirusa

boluje od fibromialgije

Dijagnostikovanje slabe cirkulacije

Slaba cirkulacija može da bude simptom različitih stanja, zbog čega ljekar može da uradi niz testova kako bi utvrdio uzrok.

Verovatno će da:

obavi fizički pregled

postavi pitanja o simptomima

raspita se o drugim zdravstvenim stanjima

interesuje se za ličnu ili porodičnu istoriju problema sa cirkulacijom ili srcem

Može da preporuči:

krvni test na antitijela za otkrivanje inflamatornih bolesti, kao što je Rejnoova bolest

krvne analize za broj krvnih ćelija, nivo šećera u krvi, funkciju bubrega i holesterol

test krvi za otkrivanje povišenog nivoa D-dimera u slučaju krvnog ugruška

ultrazvuk ili CT skeniranje

merenje krvnog pritiska, uključujući testiranje krvnog pritiska u nogama

Liječenje slabe cirkulacije

Liječenje problema sa cirkulacijom zavisi od uzroka.

Neki od mogućih pristupa su:

kompresivne čarape za bolne i otečene noge

program vježbi za poboljšanje cirkulacije

insulin ili promjene načina života za kontrolu dijabetesa

laserska ili endoskopska hirurgija vena za proširene vene

ljekovi kao što su rastvarači krvnih ugrušaka ili antikoagulansi, u zavisnosti od stanja

alfa-blokatori i blokatori kalcijumskih kanala za Rejnoovu bolest

Prirodni načini liječenja

redovno vježbanje

pridržavanje zdrave ishrane za srce, bogate vlaknima i drugim hranljivim materijama

održavanje zdrave tjelesne težine

izbegavanje ili prestanak pušenja

Ove strategije su ključne za zdravlje srca i krvnih sudova, ali ljekar može da preporuči da se kombinuju sa ljekovima.

Neki ljudi koriste dodatke ishrani za poboljšanje cirkulacije, na primjer:

vitamin E

multiminerale i multivitamine

antioksidante

folnu kiselinu

niacin

beta-karoten

Međutim, nema dovoljno dokaza koji potvrđuju njihovu efikasnost, a ovi dodaci možda nisu bezbijedni za svakoga. Uvijek se treba konsultovati sa ljekarom prije upotrebe dodataka, jer neki mogu da ometaju dejstvo drugih ljekova.

DAN