Sinđelić ne mora biti izručen Hrvatskoj ako dobije azil koji nije imao prava da zatraži

Nakon što je policija uhapsila Sašu Sinđelića, svjedoka saradnika u takozvanom državnom udaru na dan parlamentarnih izbora oktobra 2016. godine, a po međunarodnoj potjernici Interpol Zagreb, on je zatražio azil.

Ukoliko mu zahtjev za azil bude odobren, zakonske mogućnosti ukazuju da ne može doći do izručenja Hrvatskoj, koja ga je potraživala zbog izdržavanja dvadesetjednogodišnje kazne zatvora po tamošnjoj pravosnažnoj presudi za ubistvo i tešku krađu, kazao je u razgovoru za Dnevne novine kriminolog i profesor Pravnog fakulteta Univerziteta Crne Gore Velimir Rakočević. 

Ipak postavlja se pitanje i da li Sinđelić imao prava da zatraži, kako je kazao Katnić „politički azil“, jer Zakon o međunarodnoj i privremenoj zaštiti stranaca, jasno precizira pod kojim uslovima stranac može tražiti azil u Crnoj Gori

Rakočević je za DN pojasnio da ministar pravde, koji donosi konačnu odluku o izručenju lica, neće dozvoliti izručenje lica koje u Crnoj Gori uživa pravo azila, jer je to predviđeno Konvencijom o ekstradiciji i Zakonom o međunarodnoj pravnoj pomoći.

“Takođe, ministar neće dozvoliti izručenje kada se može opravdano pretpostaviti da bi to lice u slučaju izručenja bilo izloženo progonu i kažnjavanju zbog svoje rase, vjere ili političkih uvjerenja”, dodao je Rakočević u razgovoru za DN.

Rakočević je pojasnio i to da kada se odredi ekstradicioni pritvor kreće postupak to je neki rok do šest mjeseci, a najduže može da se produži i još dva mjeseca.

“U ovom periodu Hrvatska mora da dostavi zamolnicu putem međunarodne pravne pomoći u roku do 40 dana od dana pritvaranja. Potom se saslušavaju državni tužilac, branilac, i sve radnje sprovodi sudija za istragu i dostavlja nadležnom vijeću prvostepenog suda. Na tom vijeću je odluka pa ukoliko nijesu ispunjeni uslovi za izručenje, ono može donijeti rješenje kojim se zamolnica odbija”, kazao je Rakočević, dodajući da ako su ipak ispunjeni uslovi za izručenje to vijeće utvrđuje rješenjem.

Kako je istakao Rakočević, na protivrješenje o izručenju postoji pravo žalbe u roku od tri dana neposredno drugostepenom sudu.

“Ako drugostepeni sud potvrdi rješenje ili se ne uloži žalba onda se predmet dostavlja ministru pravde. On na kraju donosi rješenje kojim se izručenje dozvoljava ili ne dozvoljava to je ipak politička odluka”, naveo je Rakočević.

Kako je kazao, ministar pravde može donijeti rješenje da se izručenje odloži iz razloga što odgovara zbog drugog krivičnog djela kod domaćeg suda.

Uz to je istakao i da postupak izručenja može biti skraćen kad se lice ne protivi izručenju onda se postupak završava u roku od desetak dana.

Na pitanja da li je sporno što lice koje naša država treba da izruči ima državljanstvo neke druge države, Rakočević je kazao da tu nije ništa sporno.

Sinđelić nije imao pravo na azil

Takođe, postavlja se pitanje i da li Sinđelić imao prava da zatraži, kako je kazao Katnić „politički azil“, jer Zakon o međunarodnoj i privremenoj zaštiti stranaca, jasno precizira pod kojim uslovima stranac može tražiti azil u Crnoj Gori.

Po članu 29 i 30, Sinđelić nije imao pravo da zatraži azil, jer, „azil se neće odobriti strancu koji traži međunarodnu zaštitu, ukoliko je počinio teško krivično djelo, koje nema politički karakter“.

Po istom osnovu, iksključeno mu je i pravo na supsidiarnu zaštitu.