Ruski geopolitičari: Zapad napada treću liniju odbrane zemlje, srpski identitet
1 min read
Ruski geopolitičari Aleksandar Dugin i Leonid Savin, kao i umetnik Aleksej Gintovt, na Vidovdan su u Beogradu održali konferenciju na kojoj je predstavljen rad Međunarodog evroazijskog pokreta. Na skupu održanom u hotelu „Moskva“ ovi istaknuti ruski mislioci govorili su o geopolitičkoj situaciji u svetu i na Balkanu, šansama Srbije u Evroazijskom savezu i radu Međunarnog evroazijskog pokreta.
Aleksandar Dugin rekao je da njegova podrška srpskom narodu traje već 26 godina, ali da se u tom periodu dosta toga promenilo na Balkanu i da je zapad konstantno vršio agresiju nad Srbima na Balkanu i Srbiji i doveo je u tešku situaciju.
Dugin je rekao da budućnost Srbije danas zavisi dosta od Rusije navodeći primer podrške Rusije teritorijalnoj celovitosti Srbije. On je rekao da Srbija nema dovoljno snage da se sama izbori sa izazovima kojima je izložena od strane EU i NATO.
Analizirajući sadašnju situaciju, Dugin je rekao da je Zapad okupirao deo teritorije Srbije, da su na vlast dovedeni političari koji su pomirljivi sa situacijom i da je suverenitet zemlje na najnižem nivou od vremena vlasti Slobodana Miloševića.
– Vaš suverenitet je danas slabiji nego pre godinu dana – ukazao je Dugin i skrenuo pažnju da volja političara u Beogradu za odbranu Kosova* slabi.
– Ako se Beograd ne bori kako će se Rusija boriti za Kosovo*?- upitao je Dugin.
On je rekao da je zapad uspešno oslabio prve dve linije odbrane Srbije, a to su vojna i politička moć, a da je pod napadom treća i zadnja linija odbrane, srpski identitet.
– Ostala vam je još jedna – poslednja linija odbrane, to je srpski identitet, vera, obrazovni sistem, srpski duh i princip. I pre ste u istoriji gubili sve, ali sve ste uspeli da povratite jer ste sačuvali identitet – rekao je Dugin.
On je rekao da se sada dešavaju dva različita procesa u Srbiji i Rusiji.
– Srbija gubi suvrenitet i dalje slabi, to je proces dekadencije. Rusija jača svoj suverenitet, ali još ne dovoljno da bi se bavila Srbijom. Kada Rusija bude imala dovoljno snage da stvori multipolarni svet tada će se promeniti odnosi snaga u Evropi i na Balkanu. Tada će Rusija moći da pruži ruku Srbiji i sve će se promeniti – rekao je Dugin dodajući da za to treba vremena.
Dugin je rekao da je najbitnije da Srbija i njen identitet i dalje postoje kada ta promena u svetu bude ostvarena.
– Atlantisti su okupirali telo Srbije, a sada žele da uzmu i dušu i sruše srpski identitet – upozorio je Dugin.
Leonid Savin objasnio je razvoj ideje o Evroazijskom ekonomskom savezu.
– Srbija se nalazi u još jednoj transformaciji. I dalje se oseća pritisak zapada, EU i SAD na Srbiju, sa druge strane se otvaraju druge mogućnosti. Ceo svet oseća da se dešavaju velike promene i da iz unipolarnosti prelazimo u multipolarnost. Projekat Evroazijskog ekonomskog saveza upravo potvrđuje prelazak na multipolarnost. Upravo naš Međunarodni evroazijski pokret se bavi tim projektom na kome je Dugin radio pre 20 godina – rekao je Savin.
On je objasnio istorijat rađanja evroazijske ideje i pokreta u Rusiji do stvaranja Četvrte političke teorije koju je koncipirao Dugin. Savin je objasnio da Međunarodni evroazijski pokret radi na razvoju te ideje koja dobija sve više podrške u svetu.
Savin je rekao da udaljenost Srbije od članica Evroazijskog ekonomskog saveza nije prepreka da ona bude partner i učesnik tog saveza i naveo primer Jermenije koja je postala članica saveza iako nema zajedničku granicu sa drugim članicama.
Aleksej Gintovt je rekao da je imao priliku da upozna puno Srba koji su išli u Donbas i da su neki od njih bili smešteni u njegovoj kući na tom proputovanju. On je rekao da je kao arhitekta posmatrao Beograd i neki su mu ličili na istočnu, a drugi na zapadnu kulturu, ali da je sličnost Srba i Rusa neverovatna i da je srećan zbog toga.
Gintovt je rekao da i Srbija i Rusija danas preživljavaju teške trenutke, ali da je uveren da Četvrta politička teorija predstavlja pravac ka boljoj i srećnijoj budućnosti jer je zasnovana na tradiciji.
Nakon konferencije Aleksandar Dugin održao je predavanje na temu Četvrta politička teorija, a Leonid Savin predavanje na temu „Peto bojno polje“.
nisu
, Nemci u Kragujevcu, bili SSovci
…“Činjenica je da su u Srbiji bili smešteni vojnici Vermahta trećeg poziva i da su to uglavnom bili porodični ljudi koji su mobilisani i stavljeni u funkciju rata. Komandanti dva bataljona koji su izvršili streljanje đaka su bili prosvetni radnici. Major Paul Kenig je bio profesor teologije protestanske crkve, a kapetan Fric Fidler direktor Visoke škole Tehničkih nauka u Austriji…“
…“Aleksandar Vučić je svojoj naciji pre nekoliko godina javno ispovedio svoje raspoloženje prema protestantizmu, a pred stupanje na dužnost predsednika R. Srbije proglasio je Nemce „domaćinima“ u Srbiji. Poštujemo mi luterane, ali mnogo više poštujemo istinu…“
https://stanjestvari.com/2017/06/30/%D0%B4%D1%83%D1%88%D0%B0%D0%BD-%D0%BA%D0%BE%D0%B2%D0%B0%D1%87%D0%B5%D0%B2-%D0%BB%D1%83%D1%82%D0%B5%D1%80%D0%B0%D0%BD%D1%81%D0%BA%D0%B0-%D0%B5%D1%82%D0%B8%D0%BA%D0%B0-%D0%B8-%D0%B4%D1%83%D1%85-%D0%B0/#more-39555
Crni dan, poema
Duško Radović, 1971.
…Duško Radović bio je autor poeme „Crni dan“ koja je izvedena na „Velikom školskom času“ te 1971. godine, reditelj je bio Zdravko Šotra, koji je postavio osnove njegovog scenskog identiteta, a kompozitor Konstantin Babić…
Pogledajte kako je lepo ovde!
Ovde bi se lepo moglo sesti i razmišljati,
ovde bi se lepo moglo odmoriti,
ovde bi se mogao provesti lep deo života,
ovde bi lepo bilo živeti.
Ali,…
…Dobro je,
to je dobar razred,
dobra deca,
ne postavljaju suvišna pitanja.
Nešto se strašno dešava,
svima pa i njima,
Umiru sa radnicima, seljacima, popovima,
lekarima,
kao pravi ljudi.
Prvi put su ih pustili među odrasle,
nema više malih i velikih,
svi su dovoljno veliki da budu broj i meta.
Mali, prevareni mučenici,
strašne žrtve strašnog dana!
.
.
.
.
.
Nikola, sine . . . Šta ćeš ovde, Nikola?
Šta ćeš ovde? . . . Ti si dete . . .
Ovo nije za decu . . . ni da gledaju . . .
Diži se, Nikola!
NE MOGU, ĆALE!
Zašto da te ubiju, Nikola?
Zašto me nisi zvao?
ZVAO SAM TE, ĆALE!
Zar ovde da te nađem?
Šta ćeš ovde gde ljudi ginu?
Ti ne umeš ni da pogineš, Nikola?
Jesi mi se uplašio, Nikola?
JESAM, ĆALE!
Kako, sine . . . Ti plačeš a oni pucaju u tebe?
JESTE, ĆALE!
deca plaču, a oni pucaju?
JESTE, ĆALE!
Gde ja da živim, Nikola?
ovo je sve bilo tvoje, sine . . .
Da zapalim i kuću, i majku i sebe?
NEMOJ, ĆALE!
Pogledaj, sve je živo samo si ti mrtav!
Hajdemo, sine, kući ne mogu ovde da tze ostavim,
ovde nemam kome da te ostavim.
Ti imaš svoju kuću, majku i oca,
hajdemo, Nikola, sine . . .
NE MOGU, ĆALE, NE MOGU!
nisi smeo da pogineš . . . čuješ li . . . nisi smeo . . .
imao si da se izmakneš . . . da se skloniš . . .
Morao si da pobegneš . . .
NIJE MOGLO, ĆALE!
Ja sam te živiog rodio . . . ej, bre . . .
…
Lili Marlen
https://www.youtube.com/watch?v=r9REfHPL3QI
+Hristos Anesti
https://www.youtube.com/watch?v=07fOUEkGdMs