IN4S

IN4S portal

„Rusija više nije mogla da toleriše genocid“: Putin obećao vojnu pomoć Donbasu

Vladimir Putin

Kako prenosi TAS S, ruski predsednik je naveo da je Kijev javno stavio do znanja da neće implementirati Sporazum iz Minska.

Putin je novinarima rekao da pod tim uslovima Rusija “nije mogla više da toleriše genocid“ nad narodom u Donbasu, preneo je TAS S.

Zato je Rusija morala da prizna republiku Donbas. Oni neće da implementiraju (sporazum) – šta ima više da se priča? Vodeći ukrajinski zvaničnici su to rekli javno. Šta da očekujemo onda? Da čekamo da nastave da pate ti ljudi, da se odvija genocid nad blizu četiri miliona ljudi koji žive na tim teritorijama? Nije više bilo moguće gledati to, niti tolerisati – naglasio je Putin.

On je rekao da će vojno pomoći narodu iz Donbasa.

Mi smo u ponedeljak potpisali sporazume i sa Donjeckom Narodnom Republikom i sa Luganskom Narodnom Republikom. Postoje relevantne klauzule koje govore da ćemo tim republikama pružiti odgovarajuću pomoć, uključujući i vojnu . Pošto tamo postoji sukob, ovom odlukom, jasno stavljamo do znanja da, ako bude potrebno, nameravamo da ispunimo svoje obaveze – rekao je Putin, prenose RIA Novosti.

Kako je istakao ruski predsednik, Moskva je osam godina bila zainteresovana za poštovanje Sporazuma iz Minska, koji je, kako je rekao, rezultat kompromisa.

 

Nije crnogorski ako nije srpski; ilustracija: IN4S
Podjelite tekst putem:

12 thoughts on “„Rusija više nije mogla da toleriše genocid“: Putin obećao vojnu pomoć Donbasu

  1. Što bi zapad rekao mora se prihvatiti politička realnost. E sad neka prihvate a mogu i da se uhvate pa onako svi složno u skladu sa Evropskim vrednostima.

  2. Bog i presceta Majka Bozja neka te blagosiljaju pomazu i cuvaju vode i rukovode kako tebe tako svo drzavno rukovostvo Carske Rusije dragi Vladimire Vladimirovicu za u sve dane zivota i va vijek i vjekov Slava Gospodu Bogu i presvetoj Djevi Bogo Materi i hvala na svemu koji nam vas poslase da rukovodite i vodide Slajanske narodi ..i na mnogaja ljeta.

    14
    1
  3. NE POSTOJI DIALOG. TO JE OLOŠ KOJA BI UBIJALA I DA ŠTO DUŽE PREGOVARA. NIJE BILO PUTA BEZ TAJ. I BEZ TOGA OPET BI BILO ISTO SAMO SA VIŠE MRTVIH

    16
    1
  4. Vladimire Vladimirovicu….
    Geroj i Sin Ruskogo Naroda….
    Samij Bog Tebja Poslal….
    Spasibo…. Hvala Bogu za Sve….

    23
    1
  5. BOG NEKA TE ČUVA BRATE VLADIMIRE! Jedina si nam nada u borbi protiv ovog Svetskog zla koje se nadvilo nad nama. Živeo nam brate

    35
    1
  6. Rusija se jako prepala od prijetnji bilo NATOA ili Ukranie,Putin je svjestan moci svoje vojske i snagu drzave i naroda na cijem celu stoji,nazad vise nema a nprijed po dogovoru!
    OEBS potvrđuje da su borbe u Donbasu nastavljene. Na separatiste pucaju delovi ukrajinske vojske koje podržavaju SAD, verovatno bataljon Azov i još jedna grupa. Predsednici dve nezavisne republike Donjecka i Luganska pozvali su svoje sugrađane između 18 i 55 godina da mobilišu generale ili, u slučaju žena, dece i staraca koji žive u blizini vojne kontakt linije, da beže u inostranstvo. . Rusija je rekla da želi da ih sve primi. Svaki region Federacije najavljuje, jedan po jedan, da će stvoriti strukture koje će ih primiti. Država im nudi malo gnezdo za njihovo privremeno naselje.

    Za američki Stejt department, koji je svojim državljanima naredio da napuste Ukrajinu, ova deportacija stanovništva je dokaz da će Moskva krenuti u ofanzivu… Svaku informaciju obe strane tumače kontradiktorno.

    Odbijajući da stane na stranu u ovom sukobu, Izrael se uzdržao od raspoređivanja „gvozdene kupole“ (protivraketnog odbrambenog sistema) u ime Kijeva protiv Donbasa.

    Državni podsekretar Viktorija Nuland (supruga osnivača Projekta za novi američki vek Roberta Kejgana) putuje svetom da bi upozorila na Rusiju. Bila je u Kolumbiji ove nedelje.
    Predsednik Bajden se 18. februara obratio američkim poslanicima i svom potpredsedniku koji su predstavljali svoju zemlju na Minhenskoj bezbednosnoj konferenciji. Zatim je ponovo pozvao svoje najvažnije transatlantske saveznike putem video konferencije. On je sebi čestitao na odlaganju ruskog napada i optužio Moskvu da se drži svojih planova. Tvrdio je da su svi saveznici spremni i da će Rusija, ako reaguje, videti šta se sprema.

    Predsednik Putin je odgovorio tako što je naredio demonstracije nuklearnih snaga Federacije. Nekoliko projektila različitog dometa ispaljeno je sa zemlje, sa podmornice, sa površinskih brodova i iz aviona. Oni su bili konvencionalno naoružani i pogodili su svoju metu u prisustvu stranih posmatrača, uključujući američkog oficira.

    SAD podižu tenziju rečima, Rusija delima. S tim u vezi, treba da ponovimo da su američke armije nesposobne da vode rat visokog intenziteta. Iako lako uspevaju da unište zemlje Trećeg sveta nakon embarga na njih najmanje deceniju, one uopšte nisu dizajnirane da se suoče sa modernom vojskom. Njihovi glavni saveznici (Velika Britanija, Francuska i Turska) su u istoj državi. Na primer, 16. februara je Komisiji za nacionalnu odbranu i oružane snage u Parizu predstavljen izveštaj o raspadu francuske vojske. Poslanici su primetili da s obzirom na stanje opreme, Vazduhoplovstvo nije moglo da izdrži Oružane snage Rusije duže od pet dana. Stoga je svim protagonistima jasno da je NATO apsolutno nesposoban da vodi rat protiv Rusije i Kine.

    Na opšte iznenađenje, SAD nisu uspele da stvore borilačku atmosferu u Minhenu. Evropljane je prilično iznervirao veoma snažan pritisak Bele kuće. Kada je preuzeo reč, kancelar Šolc je govorio monotonim glasom i pazio da ne kaže ništa kompromitujuće. Svi u prostoriji su znali da je istraga o gadnoj aferi u koju je bio umešan tokom svog mandata gradonačelnika Hamburga na čudan način ponovo oživela. Mnogi su mislili da ga ucenjuju. Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski, koga je Bela kuća pokušala da odvrati da prisustvuje, bio je u centru pažnje. Stalno je zvao u pomoć, manje iz Moskve nego iz Vašingtona.
    PRELIMINARNI ZAKLJUČAK
    Konfrontacija je uvek moguća u Ukrajini, ili sutra u Pridnjestrovlju, ili na Bliskom istoku. Ali ne odgovara na prvobitno pitanje koje je Kremlj postavio 17. decembra 2021: Kako Sjedinjene Države mogu da se pridržavaju međunarodnog prava i da poštuju datu reč?

    Po prvi put, dva velika nemačka medija, Der Spiegel [1] i Die Velt [2], sada su pokazali da je Rusija ta koja je u pravu što je zabranila širenje NATO-a izvan Istočne Nemačke. Pozivajući se na renomiranog stručnjaka u toj oblasti, docenta sa Bostonskog univerziteta Džošuu Šifrinsona, ovi mediji su otkrili postojanje dokumenta od 6. marta 1991. koji je upravo izvučen iz tajnih arhiva Ujedinjenog Kraljevstva. Predstavnik Nemačke navodi: „Ne možemo da predlažemo da se Poljska i druge zemlje učlane u NATO“, a predstavnik Sjedinjenih Država ističe da se alijansa ne treba širiti na istok, ni „formalno ni neformalno“. I kao da to nije dovoljno, bivši sekretar nemačkog ministarstva odbrane i bivši potpredsednik OEBS-a Vili Vimer dao je intervju za Russia Todai, koji je odmah preveden na engleski i emitovan u SAD pre nego što je preveden u Nemačku [3]. U njemu svedoči da je učestvovao u pregovorima o ujedinjenju Nemačke i da je sam izradio dodatni protokol kojim se zabranjuje stacioniranje trupa NATO-a na teritoriji bivše DDR posle ujedinjenja.

    Postavlja se pitanje: zašto Bajdenova administracija, bez podrške svojih saveznika, nastavlja i pojačava svoje optužbe protiv Rusije rizikujući da izazove deflagraciju? Možda tekuća američka istraga specijalnog savetnika Džona Durnhama o slučaju prisluškivanja Bele kuće ubrzava stvari. Prema Fok Nevs-u [4], tužioci sumnjiče Hilari Klinton da je špijunirala predsednika Donalda Trampa u Beloj kući i u njegovoj kući, presrećući sve njegove podatke o pregledanju interneta. Ovu operaciju je navodno organizovao njihov spoljnopolitički savetnik „Džejk” Saliven, koji je trenutno savetnik za nacionalnu bezbednost. Na osnovu ovih nezakonito presretnutih i izmanipulisanih podataka, Kongres je otvorio postupak opoziva, RussiaGate.
    Amerika nije vise supersila a nije vise ni ekonomska sila broj 1!

    22
    1
  7. Rusija se jako prepala od prijetnji bilo NATOA ili Ukranie,Üutin je svjestan moci svoje vojske i snagu drzave i naroda na cijem celu stoji,nazad vise nema a nprijed po dogovru!
    OEBS potvrđuje da su borbe u Donbasu nastavljene. Na separatiste pucaju delovi ukrajinske vojske koje podržavaju SAD, verovatno bataljon Azov i još jedna grupa. Predsednici dve nezavisne republike Donjecka i Luganska pozvali su svoje sugrađane između 18 i 55 godina da mobilišu generale ili, u slučaju žena, dece i staraca koji žive u blizini vojne kontakt linije, da beže u inostranstvo. . Rusija je rekla da želi da ih sve primi. Svaki region Federacije najavljuje, jedan po jedan, da će stvoriti strukture koje će ih primiti. Država im nudi malo gnezdo za njihovo privremeno naselje.

    Za američki Stejt department, koji je svojim državljanima naredio da napuste Ukrajinu, ova deportacija stanovništva je dokaz da će Moskva krenuti u ofanzivu… Svaku informaciju obe strane tumače kontradiktorno.

    Odbijajući da stane na stranu u ovom sukobu, Izrael se uzdržao od raspoređivanja „gvozdene kupole“ (protivraketnog odbrambenog sistema) u ime Kijeva protiv Donbasa.

    Državni podsekretar Viktorija Nuland (supruga osnivača Projekta za novi američki vek Roberta Kejgana) putuje svetom da bi upozorila na Rusiju. Bila je u Kolumbiji ove nedelje.
    Predsednik Bajden se 18. februara obratio američkim poslanicima i svom potpredsedniku koji su predstavljali svoju zemlju na Minhenskoj bezbednosnoj konferenciji. Zatim je ponovo pozvao svoje najvažnije transatlantske saveznike putem video konferencije. On je sebi čestitao na odlaganju ruskog napada i optužio Moskvu da se drži svojih planova. Tvrdio je da su svi saveznici spremni i da će Rusija, ako reaguje, videti šta se sprema.

    Predsednik Putin je odgovorio tako što je naredio demonstracije nuklearnih snaga Federacije. Nekoliko projektila različitog dometa ispaljeno je sa zemlje, sa podmornice, sa površinskih brodova i iz aviona. Oni su bili konvencionalno naoružani i pogodili su svoju metu u prisustvu stranih posmatrača, uključujući američkog oficira.

    SAD podižu tenziju rečima, Rusija delima. S tim u vezi, treba da ponovimo da su američke armije nesposobne da vode rat visokog intenziteta. Iako lako uspevaju da unište zemlje Trećeg sveta nakon embarga na njih najmanje deceniju, one uopšte nisu dizajnirane da se suoče sa modernom vojskom. Njihovi glavni saveznici (Velika Britanija, Francuska i Turska) su u istoj državi. Na primer, 16. februara je Komisiji za nacionalnu odbranu i oružane snage u Parizu predstavljen izveštaj o raspadu francuske vojske. Poslanici su primetili da s obzirom na stanje opreme, Vazduhoplovstvo nije moglo da izdrži Oružane snage Rusije duže od pet dana. Stoga je svim protagonistima jasno da je NATO apsolutno nesposoban da vodi rat protiv Rusije i Kine.

    Na opšte iznenađenje, SAD nisu uspele da stvore borilačku atmosferu u Minhenu. Evropljane je prilično iznervirao veoma snažan pritisak Bele kuće. Kada je preuzeo reč, kancelar Šolc je govorio monotonim glasom i pazio da ne kaže ništa kompromitujuće. Svi u prostoriji su znali da je istraga o gadnoj aferi u koju je bio umešan tokom svog mandata gradonačelnika Hamburga na čudan način ponovo oživela. Mnogi su mislili da ga ucenjuju. Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski, koga je Bela kuća pokušala da odvrati da prisustvuje, bio je u centru pažnje. Stalno je zvao u pomoć, manje iz Moskve nego iz Vašingtona.
    PRELIMINARNI ZAKLJUČAK
    Konfrontacija je uvek moguća u Ukrajini, ili sutra u Pridnjestrovlju, ili na Bliskom istoku. Ali ne odgovara na prvobitno pitanje koje je Kremlj postavio 17. decembra 2021: Kako Sjedinjene Države mogu da se pridržavaju međunarodnog prava i da poštuju datu reč?

    Po prvi put, dva velika nemačka medija, Der Spiegel [1] i Die Velt [2], sada su pokazali da je Rusija ta koja je u pravu što je zabranila širenje NATO-a izvan Istočne Nemačke. Pozivajući se na renomiranog stručnjaka u toj oblasti, docenta sa Bostonskog univerziteta Džošuu Šifrinsona, ovi mediji su otkrili postojanje dokumenta od 6. marta 1991. koji je upravo izvučen iz tajnih arhiva Ujedinjenog Kraljevstva. Predstavnik Nemačke navodi: „Ne možemo da predlažemo da se Poljska i druge zemlje učlane u NATO“, a predstavnik Sjedinjenih Država ističe da se alijansa ne treba širiti na istok, ni „formalno ni neformalno“. I kao da to nije dovoljno, bivši sekretar nemačkog ministarstva odbrane i bivši potpredsednik OEBS-a Vili Vimer dao je intervju za Russia Todai, koji je odmah preveden na engleski i emitovan u SAD pre nego što je preveden u Nemačku [3]. U njemu svedoči da je učestvovao u pregovorima o ujedinjenju Nemačke i da je sam izradio dodatni protokol kojim se zabranjuje stacioniranje trupa NATO-a na teritoriji bivše DDR posle ujedinjenja.

    Postavlja se pitanje: zašto Bajdenova administracija, bez podrške svojih saveznika, nastavlja i pojačava svoje optužbe protiv Rusije rizikujući da izazove deflagraciju? Možda tekuća američka istraga specijalnog savetnika Džona Durnhama o slučaju prisluškivanja Bele kuće ubrzava stvari. Prema Fok Nevs-u [4], tužioci sumnjiče Hilari Klinton da je špijunirala predsednika Donalda Trampa u Beloj kući i u njegovoj kući, presrećući sve njegove podatke o pregledanju interneta. Ovu operaciju je navodno organizovao njihov spoljnopolitički savetnik „Džejk” Saliven, koji je trenutno savetnik za nacionalnu bezbednost. Na osnovu ovih nezakonito presretnutih i izmanipulisanih podataka, Kongres je otvorio postupak opoziva, RussiaGate.
    Amerika nije vise supersila a nije vise ni ekonomska sila broj 1!

    6
    1
  8. Ekspanzionizam NATO-a u Evropi
    od Manlija Dinučija
    To je jedva verovatna priča: vojni savez, NATO, koji deluje suprotno principima suvereniteta i jednakosti država sadržanim u Povelji Ujedinjenih nacija, proširio se kršeći međunarodne ugovore u protekle dvadeset tri godine. Ovo je toliko ogromno da svi zaboravimo na to.
    „Proširenje NATO-a poslednjih decenija je veliki uspeh i takođe je utrlo put daljem proširenju EU“, rekao je generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg prošle subote na Minhenskoj bezbednosnoj konferenciji. Da bismo u potpunosti razumeli njegove reči, neophodno je rekonstruisati ova priča o „velikom uspehu“ u svom suštinskom smislu.

    Počelo je baš one godine – 1999. – kada je NATO ratom srušio Jugoslaviju i najavio na samitu u Vašingtonu da će „sprovesti operacije za reagovanje na krize koje nisu predviđene članom 5 van teritorije Alijanse“. Zaboravivši svoje obećanje sa Rusijom „da se neće širiti ni jedan centimetar na istok“, počela je svoju ekspanziju na istok. Uključuje prve tri zemlje bivšeg Varšavskog pakta: Poljsku, Češku i Mađarsku. Zatim je 2004. proširenje prošireno na još sedam: Estoniju, Letoniju, Litvaniju (bivši delovi SSSR-a); Bugarska, Rumunija, Slovačka (bivše članice Varšavskog pakta); Slovenija (bivši deo jugoslovenske federacije). 2009. NATO uključuje Albaniju (nekada članica Varšavskog pakta) i Hrvatsku (bivšu članicu jugoslovenske federacije); 2017. Crna Gora (bivši deo Jugoslavije); 2020. Severna Makedonija (bivši deo Jugoslavije). Za dvadeset godina NATO je sa 16 porastao na 30 zemalja.

    Na ovaj način Vašington dobija trostruki rezultat. On proširuje vojnu alijansu na rubove Rusije, čak i na teritoriju bivšeg SSSR-a, čije poluge komandovanja drži: vrhovni komandant savezničkih snaga u Evropi je „tradicionalno“ uvek američki general koga imenuje predsednik Sjedinjenih Država, a poseduju i druge ključne komande Sjedinjenih Država. Istovremeno, Vašington približava zemlje Istoka Sjedinjenim Državama, ne toliko Alijansi. Odmah nakon svoje invazije, Rumunija i Bugarska su stavile na raspolaganje SAD važne vojne baze Kostanca i Burgas na Crnom moru. Treći rezultat koji je Vašington postigao širenjem NATO-a na istok je jačanje sopstvenog uticaja u Evropi. Od deset zemalja centralne i istočne Evrope koje su pristupile NATO-u između 1999. i 2004. godine, sedam je pristupilo Evropskoj uniji između 2004. i 2007. godine: EU, koja se proteže na istok, iznad Sjedinjenih Država, iznad NATO-a, koji se proteže ka istoku Evrope. Danas 21 od 27 zemalja Evropske unije pripada NATO-u pod komandom SAD. Severnoatlantski savet, političko telo alijanse, ne donosi odluke po standardima NATO-a, već uvek „jednoglasno i konsenzualno“, odnosno u saglasnosti sa onim što se odlučuje u Vašingtonu. Učešće velikih evropskih sila u ovim odlukama (sa izuzetkom Italije, koja se ćutke povinuje) obično se odvija kroz tajne pregovore sa Vašingtonom, uz međusobne ustupke. To znači dalje slabljenje evropskih parlamenata, posebno italijanskog, koji su ionako lišeni stvarnih ovlašćenja odlučivanja u spoljnoj i vojnoj politici.

    U takvom kontekstu, Evropa je sada u još opasnijoj situaciji nego u vreme Hladnog rata. Još tri zemlje – Bosna i Hercegovina (bivši deo Jugoslavije), Gruzija i Ukrajina (bivši delovi SSSR) – kandidati su za ulazak u NATO. Stoltenberg, portparol SAD, a ne NATO-a, kaže: „Držimo vrata otvorena, i ako je cilj Kremlja da ima manje NATO-a na ruskim granicama, sve što će dobiti je više NATO-a“. Nuklearno oružje dolazi u igru u eskalaciji između SAD-a i NATO-a, koja je očigledno predodređena da eksplodira rat punih razmera u srcu Evrope. Za tri meseca počinje masovna proizvodnja novih nuklearnih bombi B61-12 u Sjedinjenim Državama, koje će biti stacionirane pod komandom SAD u Italiji i drugim evropskim zemljama, verovatno i na istoku, čak i bliže Rusiji. Pored toga, u Evropi, SAD imaju dve kopnene baze u Rumuniji i Poljskoj i četiri ratna broda opremljena raketnim sistemom Aegis koji mogu da ispaljuju ne samo protivraketne već i krstareće rakete sa nuklearnim vrhom. Oni takođe pripremaju nuklearne rakete srednjeg dometa za raspoređivanje u Evropi protiv Rusije,

    9
    1
  9. A Bog ti pomogao ,okreni jednu raketu ovamo imamo nekih problema sa komšijama
    SLOGA BIĆE PORAZ VRAGU

    23
    1
    1. Dobri Moj….
      Slatko me Nasmija….
      Ako Bog Da…. Samo Sloge….
      Dozlogrdice i Nasim „Komsijama“….

      11
      1

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *