Rusija potvrđuje arktičke granice

Rusija uređuje nove granice na istoku. Predsjednik Vladimir Putin poručio je vladi da do ljeta 2014. godine predstavi predloge za zvaničnu potvrdu proširenja kontinentalnog pojasa u Ohotskom moru. UN su u martu konačno priznale pravo Moskve na čitavu akvatoriju ovog mora.

Potvrdom prava Rusije za epikontinentalni pojas u sjevernom i centralnom dijelu Ohotskog mora pozabaviće se između ostalog Ministarstvo pravde, Ministarstvo odbrane i FSB.

Kako slijedi iz dokumenta objavljenog na sajtu Kremlja, do marta 2015. godine rusko MIP će predati na čuvanje generalnom sekretaru UN obnovljene karte i geodezijske podatke za preciziranje spoljašnje granice kontinentalnog pojasa.

Centar i sjever Ohotskog mora do nedavno su bili predmet sporova: susjedi Rusije, među njima Japan, tvrdili su da je akvatorija van ruske ekonomske zone od 200 milja dio svjetskog mora. Ipak Moskva je posle brižljivih istraživanja pružila UN gvozdene dokaze, kako tvrde ruski predstavnici: kontinentalni pojas Rusije se prostire i pod tim vodama.

U martu ove godine u sporu je bila postavljena tačka: Komisija za kontinentalni pojas zvanično je predala Moskvi 52 hiljade kvadratnih kilometara Ohotskog mora. I sada je predsjednik naložio da se zvanično potvrdi ta činjenica, objašnjava profesor katedre za spoljnopolitčku djelatnost Ruske akademije državne službe pri predsjedniku RF Aleksandar Mihajlenko: To je potvrda odluke UN da ovaj dio Ohotskog mora pripada Rusiji. Kako bi se međunarodna zajednica orijentisala na to da je ovo teritorija Ruske Federacije. U našoj prijavi figurirala je cifra od 52 hiljade kvadratnih kilometara. To je velika teritorija u centru Ohotskog mora. Prema našim ocjenama, ova je prilično bogata resursima, prije svega naftom i gasom.

Prva istraživanja na deonicama Magadan-2 i Magadan-3 izvršena su već prošlog ljeta. Prema preliminarnim ocjenama, oko 40% dobijene teritorije zauzeto je rezervama energenata. Eksperti ocjenjuju rezerve nafte u primagadanskom pojasu na 3 milijarde barela. I, naravno, bioresursi, za čiju eksploataciju Rusija ima sada izuzetno pravo.

Ministar prirode Sergej Donskoj čak je uporedio nove teritorije sa pećinom Ali-Babe, koja otrkiva ogromne mogućnosti i perspektive za rusku ekonomiju.
Utvrđivanje prava na Ohotsko more, pored zvačninih pluseva, ima i važan politički značaj, podvlači magistar političkih nauka Kira Sazonova: Arktik je tera inkognita. Vrlo mnogo je još neistraženo zbog prilično složenih prirodnih uslova. Ali u svakom slučaju, čak sa tačke gledišta geopolitike, situacija je po nas vrlo povoljna. Zaista, trebalo je dokazati da ovo nije dio svjetskog mora, kako je tvrdila čitava međunarodna zajednica, već upravo nastavak našeg kontinenta. Naravno, sa tačke gledišta geostrateške, resursne, sa tačke gledišta strateškog planiranja, to je vrlo važan korak.

Uspeh Ohotske prijave daje nadu u povoljnu realizaciju mnogo većeg zadatka – priznanja za ruski kontinentalni pojas grebena Lomonosova i uzvišenja Mendeljejeva u Sjevernom Ledenom okeanu. Cijena pitanja je ovdje mnogo veća: ako se u Ohotskom moru radilo o teritoriji od 52 hiljade kvadratnih kilometara, površina arktičke deonice je preko milion. Uz to tamo su koncentrisane značajne rezerve sirovina, između ostalog nafte i gasa. Ruski eksperti ne sumnjaju u uspjeh: sakupljeni su takvi neoborivi dokazi, kao i u slučaju Ohotskog mora. Sudbina arktičkog zahtjeva će se rješavati na jesen.