Razgovor Putina i Trampa otvorio prostor za direktan dijalog: Evropa podiže tenzije, Vašington i Moskva pregovaraju

Dok evropske prestonice podgrijavaju tenzije, a Kijev burno reaguje, nedavni telefonski razgovor između Vladimira Putina i Donalda Trampa, prema izvještaju ruske agencije RIA Novosti, pokazao je da još uvijek postoji svijest o nužnosti direktne komunikacije između najvećih svjetskih sila.

Uoči druge runde mirovnih pregovora u Carigradu, zapadni mediji poput PoliticoiThe Guardian javili su da je Tramp „duboko nezadovoljan“ tokom rusko-ukrajinskih pregovora, ističući njegovu izjavu da je „razočaran u Putinov pristup“. Istovremeno, senator Lindzi Grejam, jedan od Trampovih najžešćih kritičara, nastavlja da insistira na uvođenju dodatnih, kako ih naziva, „razarajućih sankcija“ Moskvi.

Ruski politički analitičar Jurij Svetov za Izvestiju navodi da u pozadini ovakvih izjava stoji duboka politička igra koju koriste protivnici bivšeg američkog predsjednika. On ističe da, uprkos zapadnom narativu, razgovor između Putina i Trampa ima svoju težinu, upravo zato što se odvijao bez posrednika, u formatu koji omogućava iskrenu razmjenu stavova.

Prema pisanju RT Balkan, tokom razgovora Putin je detaljno objasnio poziciju Moskve oko pregovora, tvrdeći da je Ukrajina više puta pokušala da sabotira proces, te da su ruski zvaničnici, uprkos tome, održali pregovarački kanal otvorenim. Posebna tema bio je i napad ukrajinskih dronova na ruske aerodrome na kojima se, prema ruskim navodima, nalaze nosači nuklearnog oružja.

Moskva je poručila da će na taj napad odgovoriti, te da će sankcionisati ne samo izvršioce, već i sve koji su u organizaciji tog napada učestvovali ili pružali podršku. Tramp je, s druge strane, izjavio da SAD nisu učestvovale u planiranju tog napada, što je bio pokušaj da se distancira od narativa o umiješanosti Vašingtona, prenosi Fox News.

Ipak, Svetov za Parlamentsku gazetu ističe da je „teško povjerovati da američke obavještajne službe nisu znale šta se sprema“, naglašavajući da lokacije tih aerodroma nisu slučajno poznate Kijevu – one su deo informacija dostupnih u okviru sporazuma START između SAD i Rusije. Upravo zbog toga, Svetov smatra da su sistemi navođenja i precizni podaci mogli biti dostavljeni Ukrajini uz podršku zapadnih partnera.

Ovo je četvrti telefonski razgovor Putina i Trampa u posljednja četiri mjeseca, te da za sada nije poznato da li će doći do njihovog direktnog susreta. Međutim, unutar Rusije, javnost je umirena činjenicom da Putin ne planira bilo kakav susret sa ukrajinskim predsjednikom Vladimirom Zelenskim.

Ruski medij Kommersant navodi da je Zelenski „otvoreno ogorčen“ zbog činjenice da Putin razgovara s Trampom, ali odbija bilo kakvu mogućnost dijaloga s ukrajinskom stranom. Svetov objašnjava da unutar Rusije postoji veliko nepovjerenje prema Zelenskom, koga tamošnji zvaničnici više ne priznaju kao legitimnog predsjednika zbog isteka mandata, ali i zbog podrške napadama na rusku teritoriju.

Iako mnogi na Zapadu ocjeniju razgovor kao „naivni diplomatski potez“, Deutsche Welle u svojoj analizi ukazuje da Tramp zapravo želi da Ukrajina i dalje igra ulogu faktora koji vrši pritisak na Rusiju, ali bez toga da Amerika sama snosi sve troškove. Za razliku od Bajdenove administracije, koja je beskompromisno podržavala finansiranje Kijeva, Tramp insistira da evropske zemlje preuzmu veću odgovornost, prenosi BBC.

Svetov u razgovoru za Rosijsku gazetu navodi i da SAD neće odustati od svojih interesa u ukrajinskoj krizi, ali će u narednom periodu pokušati da usmjere dinamiku u smjeru u kome će Rusija možda biti spremna da ustupi na nekim drugim frontovima – Iranu, Kini ili Bliskom Istoku.

Američki Senat je, kako piše CNN, nedavno usvojio rezoluciju kojom podržava uvođenje novih sankcija ne samo Rusiji, već i Kini i Indiji zbog njihove saradnje sa Moskvom. Takav razvoj događaja jasno pokazuje da politička elita u SAD ne odustaje od ciljeva u Ukrajini, bez obzira na Trampovi stil i ritoriku.

U međuvremenu, u Carigradu se priprema i treća runda mirovnih pregovora, a ruski pregovarač Vladimir Medinski najavljuje i mogućnost razmene zarobljenika. Prema njegovim riječima, razgovara se o razmjeni 1.200 zarobljenika, među kojima su ranjeni, bolesni, i mladi vojnici ispod 25 godina.

Osim toga, ruska strana predložila je Kijevu preuzimanje 6.000 tijela ukrajinskih vojnika koja se, prema navodima Moskve, nalaze u hladnjačama na ruskoj teritoriji. Ukrajinski portal Strana.ua piše da postoji bojazan u Kijevu da veliki broj ovih vojnika nije zvanično evidentiran, što bi dovelo do finansijskog udara na budžet, jer porodica svakog poginulog pripada obeštećenje od milion grivni.

Iako se trenutni razgovori ne mogu ocijeniti kao proročanski korak ka miru, Tramp je u izjavi za Newsmax istakao da je dijalog bio „dobar i potreban“, ali da do kraja krize „još ima dug put“.