Raičević u Briselu: NATO je teroristička organizacija i okupator

Delegacija iz Crne Gore koju čine nevladine organizacije, predstavnici političkih partija, kao i Srpske pravoslavne crkve susreli su se juče u  sjedištu NATO-a sa brojnim zvaničnicima ove organizacije.

Ulazak u NATO bez referenduma je okupacija

Tokom razgovora sa zvaničnikom zaduženim za NATO integracije na Balkanu Igor Damjanović iz Mirovnog pokreta ”Ne u rat – ne u NATO” je kazao da narodu u Crnoj Gori neće preostati ništa drugo nego da, istakao je on, ”odbranimo naša ljudska prava kao naši preci 27. marta 1941. godine, kada smo ustali protiv pakta koji je tadašnja Kraljevina Jugoslavija potpisala sa Hitlerom”, a nakon toga je podsjetio zvaničnika na odredbu Povelje o nezavisnosti SAD iz 1776. godine, citirajući istu.

“Da li je NATO svjestan nestabilnosti koju može uzrokovati ako se odluka o učlanjenju Crne Gore donese u parlamentu?’, pitao je Damjanović NATO zvaničnika.

Konkretan odgovor nije dobio, ali je zato NATO zvaničnik istakao da oni neće promijeniti svoj stav i da su samo dvije države odlučile o ulasku u taj savez referendumom.

Vladimir Jokić iz Demokrata upitao je NATO zvaničnika da li ova organizacija gleda na Crnu Goru kao razvijenu demokratiju imajući u vidu izbore i nesmjenjivost vlasti u Crnoj Gori. „Da li smatrate da je NATO doprinio slici i da li mislite da je dobro da se odluka donese na referendumu radi stabilnosti?“; upitao je Jokić.

NATO zvaničnik je odgovorio da oni vide da je od nezavisnosti naovamo Crna Gora napredovala i da se alijansi sviđa način na koji je napredovala. Međutim, naglasio je on, „na vama je da odlučite kako“, rekavši da se NATO ne miješa u domaća pitanja država članica.

Predsjednik Mirovnog pokreta ”Ne u rat – ne u NATO” Gojko Raičević je upitao, kako može da se objasni činjenica da je NATO uputio Crnoj Gori poziv ako ”imate u vidu činjenicu da je Milo Đukanović najkorumpiraniji političar, da je njegov najbliži saradnik u zatvoru zbog korupcije, i da su njihovi drugi saradnici takođe ili u zatvoru ili se pripremaju optužnice”, te da li NATO-u treba ta tačka na Mediteranu, kojom politička elita u Crnoj Gori sebi kupuje slobodu i da li zna da će građani ulaskom u NATO bez referenduma smatrati da je Crna Gora okupirana.

”Insistiranje NATO-vih zvaničnika da NATO neće odlučivati da li će Crna Gora ući u ovaj savez znači da se NATO ponaša oportunistički i da će u uz podršku kolaboracionista iz Crne Gore ”usisati” Crnu Goru u NATO savez, što znači da će Crna Gora biti okupirana”, istako je Raičević.

Sa druge strane zvaničnik NATO-a je kazao da je poziv upućen državi a ne pojedincima, i da je sa njegove tačke gledišta Crna Gora učinila dovoljno da bi dobila poziv.

”NATO preuzima rizik, jer u slučaju da volja građana ne bude pitana na referendumu sam NATO će se suočiti sa velikim otporom”, upozorio je Raičević.

NATO odlučan u namjeri da okupira novu teritoriju

Predlog, odnosno zahtjev Veska Pejaka iz Alternative da se pregovori o pristupanju suspenduju dok ne dođe do kvalitetnih promjena u Crnoj Gori, odbijen je od strane zvaničnika uz odgovor da ”NATO neće odlagati svoje odluke i da će se potpisati ugovor o pristupanju”.

Rusija veća pretnja od terorizma

Takođe sa delegacijom iz Crne Gore razgovarao je i NATO-v planer odbrane koji je govoreći o odbrani i obezbeđenju dao spisak prioriteta te alijanse stavivši velikim slovima na prvo mjesto Rusiju, zatim razvoj bezbjednog okruženja, međunarodni terorizam i regionalnu stabilnost (Sjeverna Afrika, Bliski istok).

”Zašto je Rusija stavljena na prvo mjesto a međunarodni terorizam tek na trećem?”, interesovalo je novinarku portala IN4S Miru Popović. „Da li to znači da NATO Rusiju vidi kao veću prijetnju svijetu i svjetskoj bezbjednosti od terorizma?”

Na pitanje Popovićeve, taj NATO zvaničnik je kazao da je prezentacija stara te da se situacija, kako je istakao, ”malo promijenila” pa bi sada i međunarodni terorizam napisao velikim slovima, obrazlažući:

”Rusija nije učinila ništa slično kao DAEŠ i ona ne predstavlja prijetnju NATO-u već samo Ukrajini, stoga nema pravog razloga da se stavi na prvo mjesto osim što je u pitanju stari slajd”, izjavio je on.

Za predstavnika SAD u NATO-u terorizam nije prioritet

U neformalnom razgovoru između Popovićeve i predstavnika SAD-a u NATO-u, u pauzi nakon brifinga, na njeno pitanje da li NATO osjeća teroristički napad u Briselu, dakle u samom centru NATO alijanse, kao poruku terorista da im može biti što god hoće jer su ovim napadom dokazali da mogu da bace bombu ispred njihovog nosa a da je NATO nemoćan da bilo što spriječi, zvaničnik SAD-a je odgovorio da terorizam nije prioritet, da je to samo belgijski a ne NATO-v problem, i da je to pitanje njihove policije.

”Znači ne mislite da je teroristički napad bila provokacija terorista NATO-u?”, upitala je Popovićeva. ”Ne mislim”, izjavio je zvaničnik, dodajući da terorizam njima nije prioritet.

Takvom izjavom taj zvaničnik je zapravo potvrdio riječi njegovog prethodnika da NATO vidi Rusiju kao najveću prijetnju.

NATO zna za tenziju između SPC i države ali ne mari

Jelena Gutović, predstavnica Budimljansko-nikšićke eparhije, upitala je visokog NATO-vog zvaničnika kako je odlučeno da napad na SRJ koji je trebao da traje nekoliko dana bude produžen na 78 dana?

Zvaničnik je odgovorio da se ne sjeća da je operacija bila ograničena: „Nije bio nikakvog tajnog rata, nismo htjeli da imamo objavu rata već samo neke sitne intervencije“, kazao je on.

Gutović je takođe upitala zvaničnika, nadovezujući se na njegovo opravdanje da je Jugoslavija bombardovana da bi se spriječio bosanski scenario, kako onda objašnjava agresiju Turske na Kipar i nereagovanje NATO-a na to. Zvaničnik je odgovorio da svrha NATO-a nije da spriječi sukob između članica. Kad je isto pitanje postavila sledećem zvaničniku koji je planer odbrane za NATO, ovaj je odgovorio da Kipar jeste član NATO saveza, ali da „svijet nije savršeno mjesto“.

Na pitanje Gutović kako nakon njegovih riječi neko može da se pomiri sa dvostrukim aršinima, on je odgovorio: „Ja se slažem sa Vama. Same saveznice donose odluke za sebe – NATO ne postoji sam po sebi. Ja čitam novine, vidim šta se dešava, ja saosjećam sa Vama, ne slažem se sa svime ali prihvatam konsenzus NATO država“.

Gutović je postavila pitanje i zvaničniku NATO-a zaduženom za Balkan i intergraciju Crne Gore u ovaj vojni savez.

„Kako smo u toku dana čuli od zvaničnika vaše organizacije svaka zemlja članica mora da usaglasi i implementira svoje zakone sa evropskim i svjetskim. Kako onda komentarišete sporni Nacrt zakona o slobodi vjeroispovjesti koji se sada aktuelan u Crnoj Gori?“, upitala je ona.

NATO zvaničnik je odgovorio da nije upućen u zakon koji je pomenula. „Znam da postoji tenzija između SPC i države. NATO ne želi da se upušta u religiozna pitanja i NATO nema gledišta o onome što pričate“, odgovorio je predstavnici SPC.

Gutović je napomenula ovom NATO zvaničniku da je bitno je da se on upozna sa problematikom jer je preko 70 % građana Crne Gore pravoslavne vjerioispovijesti i pripadnici su Srpske pravoslavne crkve, stoga je to problem koji se tiče 70 % građana stoga: „kako da se uđe u NATO kada NATO prihvata da osnovna ljudska prava nisu riješena kao što je pravo na slobodu vjeroispovijesti i ubjeđenja?“, naglasila je.

Intervencije NATO-a pune kontroverznosti

Nadalje kroz diskusiju, NATO zvaničnik zadužen za operacije alijanse objasnio je u svom uvodnom brifingu gdje je sve NATO vojno prisutan, ponovivši kao i svi koji su govorili prije njega, da NATO uvijek zajednički djeluje jer predstavlja savez 28 država i da nikada ništa ne čini na svoju ruku.

Ispred Eparhije budimljansko-nikšićke obratio se Marko Kovačević riječima: ”prilično ste samouvjereno rekli da NATO ne djeluje na svoju ruku međutim, 1999. godine NATO je djelovao bez saglasnosti Savjeta bezbjednosti”.

Zvaničnik mu je odgovorio da je slučaj Jugoslavije 1999. godine bio drugačiji od svih drugih NATO ”intervencija” jer su države-saveznice donijele odluku bez dozvole UN. Prema njegovom tumačenju, one su to uradile jer su mislile da postoji dovoljno pravnih dokaza da se može opravdati vojna intervencija.

Na njegov odgovor Kovačević je prokomentarisao: ”Ipak je NATO djelovao na svoju ruku” – sa čim se NATO zvaničnik složio.

Kada je Kovačević naveo primjere brojnih afera u kojima su u toku 20 vijeka SAD skladištile atomsko oružje u evropskim zemljama bez znanja njihovih Vlada i javnosti, posebno se osvrćući na aferu sa Danskom, koja se protivila atomskom naoružanju, poznatu pod nazivom ,“Tulagejt“ NATO zvaničnik je odgovorio da su SAD imale pravo na bilateralne dogovore.

”Nisu u pitanju bilateralni dogovori, već jednostrani potezi SAD-a“, reagovao je Kovačević. „Kako članice NATO pakta da znaju da li SAD na njihovoj teritoriji skladišti atomsko oružje?”, upitao je on, ne dobivši potom odgovor.

”Što se tiče 1999. godine, Jugoslavija je bila suverena država i imala problem sa terorizmom i njoj nije pomognuto, već smo kao krajnji proizvod dobili stvaranje Islamske države na prostoru KiM, narušen je suverenitet jedne države, potom je uslijedio pogrom 2004. godine, proganjanje Hrišćana pravoslavne vjeroispovijesti, uništenje kulturne baštine – dakle, etičko čišćenje: koja je strana zaista stradala – sada se vidi, evo posledica NATO intervencije”, naglasio je Kovačević ističući da način na koji je sukob riješen bio je na štetu samo jedne strane.

NATO zvaničnik je odgovorio da bi možda bio začuđen njegovim ličnim stavom i da je ta intervenicija NATO-a kontroverzna.

”Posledice možda nisu bile predviđene kako je trebalo, ali naglašavam da je prisustvo NATO-a na ”Kosovu” pod konsenzusom zemalja članica”, kazao je zvaničnik.

Nadalje u raspravi, Damjanović se osvrnuo i na Libiju i Afričku Uniju.

”Osnivač te unije je bio pokojni pukovnik Moamer el Gadafi, Afričku uniju je finansirala Libija u ne manjoj mjeri nego što SAD danas finansiraju NATO”, kazao je on pitajući da li se zvaničnici stide svog učešća u uništenju jedne prospertitne i miroljubive zemlje i grižu savjesti zbog 100.000 žrtava libijskog građanskog rata. Bombardovanjem Libije, dodao je Damjanović, uništeno je društvo jedinstvenih socijalnih beneficija, a stvorena anarhija, smrt, uništenje i preko 45.000 političkih zatovrenika.

”Pitanje Libije je kontroverzno zbog situacije danas, i da se radi o slabom političkom prosuđivanju”, kratko je odgovorio NATO zvaničnik.

Minut ćutanja, NATO priznao zločin

„Danas smo imali zajedničku molitvu ili preciznije minutu ćutanja u zgradi gdje je donijeta odluka da se pokrene rat protiv Jugoslavije, što cijenim kao mali napredak. Da li vidite da Jens Stoltenberg, generalni sekretar NATO- a, zajedno sa Milom Đukanović klekne ispred spomenika u Murinu, zatraže oprost i uputi izvinjenje?, upitao je Raičević NATO zvaničnika, ali odgovor je izostao.

O uranijumu niko nema pojma

Na kraju sastanka, delegacija iz Crne Gore srela i sa tri NATO predstavnika svojih zemalja i to Mađarske, Italije i SAD. Njima se obratio Igor Damjanović, kojeg je interesovalo da li oni uopšte imaju saznanja o uticaju uranijuma.

”Da li imate saznanja o istraživanju koje su italijanske vlasti sprovele o uticaju uranijuma na vojni kontigent Italijana koji je stacioniran na KiM, o postupanju u oblastima gdje je djelovano municijom sa osiromašenim uranijumom?“, pitao je on, a odgovor je izostao s obzirom da o italijanskim vojncima niko od zvaničnika nije imao informacije.

NATO je okupator

”Za mene iz ovoga što sam čuo danas, uvjerio sam se da je NATO teroristička organizacija sastavljena od raznih naroda i različitih ljudi. NATO nije naš izbor i tamo niste dobrodošli. Okupacija je to što planirate”, poručio je Raičević na kraju sastanka NATO zvaničnicima dodajući da nije tačno da Crna Gora nema izbora.

”Alternativa je da zajedno sa vašim partnerom iz Partnerstva za mir Rusijom garantujete neutralnost Crnoj Gori”, naglasio je on.

Pozitivna se „umiljava“ od Mila do Stoltenberga

Na stav Raičevića, koji se nije libio da prenese domaćinima, odnosno NATO zvaničnicima, mišljenje većine građana Crne Gore o tom savezu, reagovao je Aleksandar Ražnatović iz Pozitivne Crne Gore, koji je po svemu sudeći osjetio potrebu da ”obrani” domaćina od stavova kako gostiju tako i većine građana Crne Gore.  

“Ovdje je predočen strah od nekih da se NATO čuva od Crne Gore jer će biti pokvaren od Crne Gore, što je zaista apsurdno. Takođe izvinjavam se ako je bilo uvreda, jer pojedine kolege iz delegacije Crne Gore ne znaju za kulturu dijaloga“, kazao je Ražnatović i nastavio da se umiljava NATO zvaničnicima.

“Želim da podijelim vaše stavove, koje ste ovdje izrekli o benefitima za Crnu Goru članstvom u NATO. U Crnoj Gori još nije riješeno da li će biti referenduma o ulasku u NATO, ali za šest mjeseci će biti izbori i nakon toga će se znati kakva je većina u parlamentu; a mi već raspravljamo o tome šta će biti nakon toga”, rekao je Ražnatović.

Raičević objasnio bonton Ražnatoviću

Ražnatovićevo obraćanje zahtijevalo je reakciju Raičevića, koji je objasnio da on nije govorio iz bijesa kada je postavljao pitanja NATO zvaničnicima i protestovao.

Nalazim da je uputno NATO nazvati istim imenom u Crnoj Gori i u Briselu, ako je NATO teroristička organizacija, kako vas zovem van Brisela, onda ću to raditi i ovdje.

Takođe, Raičević je predočio Ražnatoviću i predstavnicima NATO-a da ne voli, kako je istakao, ”da se bilo ko izvinjava u moje ime i kolega; ko bilo šta uradi loše i neprimjereno izviniće se sam.”

Na kraju se delegacija srela sa crnogorskom misijom pri NATO-u, sa kojima je razgovarano o prosecu priključenja. Na pitanje Veska Pejaka upućenom našem vojnom predstavniku da li bi odobrio upotrebu uranijuma, on je odgovorio da ne bi. Na pitanje Raičevića kakvo je raspoloženje Vojske Crne Gore za ulazak u NATO naš je predstavnik je odgovorio da su vojnici dužni da slijede politiku, i da to nije stvar raspoloženja već profesionalnog odnosa.