Radulović: Kako efikasno valorizovati elektro-energetski potencijal i izgraditi održive i ekološke termoelektrane

Član predsjedništva DF-a i zamjenik predsjednika PzP-a prof. dr Branko Radulović izložio je svoje stavove i osnovne odrednice budućnosti elektro-energetskog sektora na globalnom i regionalnom planu čiji sadržaj prenosimo u cjelini.

• Državne samostalnosti nema bez energetske samodovoljnosti.
• Tražnja za električnom energijom će biti sve veća.
• Proizvodnja električe energije će morati da zapazi visoke standarde sigurnosti i ekologije.
• Termoelektrane će biti sa nultom emisijom gasova, ostale će biti ugašene ili će plaćati velike penale.
• Cijena električne energije na tržištu će vremenom rasti, kako zbog rasta tražnje tako i zbog ekologije, te će premašiti cijenu struje iz alternativnih izvora.
• Energetska efikasnost će sve više dobijati na značaju.

Vlast u Crnoj Gori ozbiljno ne shvata odluke i upozorenja međunarodnih institucija i institucija u EU u oblasti energetike i ekologije. Nastavlja sa nečinjenjem ili pogrešnjim činjenjem, što može imati velike i trajne negativne ekonomske i ekološke posledice u ovom najznačajnijem sektoru.
U cilju efikasne i dugoročno održive valorizacije elektro-energetskog potencijala u Crnoj Gori, neophodno je, prije svega:

• Inovirati Strategiju razvoja energetike Crne Gore do 2030. godine i Akcionog plana do 2020. godine, posebno u dijelu prioriteta izgradnje velikih hidroelektrana na vodotoku Pive i tehničkih uslova izgradnje termoelektrana.
• Valorizacija vodotoka Pive mora biti potpuna i efikasna. Nove HE“Komarnica“, HE “PivaII “ i HE “Kruševo“, sa revitalizovanom HE “Piva“, treba da čine jedinstven sistem, da rade u taktu i reverzibilno, da posjeduju kompezacione bazene. Tehnički, ekonomski i sociološki indikatori ukazuju na superiornost izgradnje ovih velikih hidroelektrana.
• Ekonomski indikatori, bilo da je u pitanju visina uloženih sredstava prema dobijenoj snazi ili proizvodnji, pokazuju da su HE “Komarnica“, HE “Piva II“i HE “Kruševo“ veoma visoko profitabilani projekti. Sa uloženih  360 miliona €, imali bi novih  700 MW snage i godišnju proizvodnju  1.000 GWh, što sa HE “Piva“ bi iznosilo  1.100 MW snage i  1.900 GWh proizvodnje. I to vršne energije čija cijena je minimum 40% veća od tekuće. Kredit, sa grejs periodom od 5 godina, uz EKS od 10%, kojim se mogu izgraditi hidroelektrane, bi se vratio za 10 godina i to samo od dijela profita. Zlatni rudnici, dugoročno sve vredniji.
• Neophodno je usaglasiti dugoročno održiv interes valorizacije zajedničkih vodotoka i stajaćih voda sa susjedima. Prioritetno mislim sa Republikom Srpskom oko Bilećkog jezera, zatim vodotoka Pive i vodotoka Tare. Naime, trećina Bilećkog jezera je naše i ono se koristi bez ikakve nadoknade, zatim HE“Kruševo-donje“, čija snaga je mnogo veća od HE “Kruševo-gornje“, se u lijevom profilu neznatno nalazi na teritoriji Republike Srpske, dok je Republika Srpska sama otpočela izgradnju HE  „Buk Bijela“ na svojoj teritoriji, mnogo manje snage. Na ovaj način rafting na Drini, kao nastavak ture na Tari, biće onemogućen. Takođe, trajno će se izgubiti mogućnost zajedničke izgradnje neke varijante veoma visoko profitabilane HE „Buk Bijela“, uz očuvanje ljepote i atraktivnosti Tare.
• Neophodno je zaustaviti svaku dalju aktivnost oko izgradnje TE „Pljevlja II“ na ovaj način i pod ovim uslovima. Tajni ugovori sa Škodom Praha ne obezbjeđuju ekološke standarde, posebno ne „nultu emisiju gasova“, niti dugoročni rad, ni pozitivne finansijske efekte, preskopa je to investicija i nosi ogromne rizike. Bazira se na velikim i rastućim troškovima za penale zbog emisije CO2, koji bi ukoliko se odobri rad takve termoelektrane, 2040. godine iznosili čak 60% od ukupne cijene električne energije. Bila bi sa indentičnom tehnologijom kao češka TE “Tušimice“, koja neće ispuniti ekološke zahtjeve iz Pariskog sporazuma.
• Sačiniti relevantnu Studiju izvodljivosti izgradnje TE“Pljevlja II“, TE “Maoče“, revitalizacije TE “Pljevlja I“, toplifikacije i ekološke sanacije Pljevalja i to sa predlogom primjene najboljih „BAT tehnologija“ koje omogućavaju „nultu emisiju gasova“, potpuno usaglašenih sa zaključcima, direktivama, preporukama i predviđanjima Vijeća EU, Pariškim sporazumom o klimatskim promjenama UN, Institutom za klimatsku analitiku i Međunarodnom energetskom agencijom.
• Energetski sektor treba da bude u dominantnom vlasništvu države. Do tada, izgradnja novih velikih izvora električne energije, treba da bude realizovana od strane nove energetske kompanije u 100% vlasništvu države.

„Navedeni stavovi omogućavaju dugoročni održivi razvoj elektro-eneregetskog sektora. Temelje se na mišljenima međunarodne i domaće stručne javnosti i pozitivnom praksom. DF je kroz svoje programe „505 mjera“ i „Da radi Crna Gora“, kao i kroz niz konkretnih inicijativa u Skupštini Crne Gore, promovisao ova rješenja, no nažalost interesna grupa na vlasti nije imala sluha za to“, poručio je Branko Radulović.