Prvi stanovnici Mjeseca: „Vodeni medvjedi“

Na Mjesecu već ima života, jer nekoliko hiljada otpornih bića boravi na jedinom Zemljinom prirodnom satelitu. To su sitne životinje, poznate i pod nazivom „vodeni medvjedi“ veličine do jednog milimetra, sa četiri para zakržljalih ekstremiteta.

Žive u moru, slatkoj vodi, na kopnu, a geografski su rasprostranjeni svuda. Nekoliko hiljada sada se preselilo i na Mjesec, piše „BBC“.

Žilavi „vodeni medvjedi“ bili su na svemirskoj letilici koja se u aprilu srušila na Mjesec.

Šef izraelske organizacije „Arch Mission Foundation“, koja je je ta bića poslala u svemir, tvrdi da su oni sigurno preživjeli pad.

„Vjerujemo da su njihove šanse za preživljavanje ekstremno visoke„, rekla je Nova Spivak.

„Vodeni medvjedi“ su prije puta prošli kroz postupak dehidracije, čime su zapravo stavljeni u svojevrsnu suspendiranu animaciju.

Izraelska organizacija ih je poslala u svemir u sklopu nastojanja da stvore „rezervnu“ Zemlju, da ljudsko znanje floru i faunu planete pohrane na različite lokacije u Sunčevom sistemu, gdje bi preživjele eventualnu apokalipsu Zemlje.

Tako je, uz njih, prema Zemljinom satelitu upućena „Mjesečeva biblioteka“, svojevrsni DVD na kojem se nalazi 30 miliona stranica istorije čovječanstva, sve vidljivo pod mikroskopom.

Sudbina „Mjesečeve bibioteke“ je nepoznata, a „dugoživi“ bi mogli opravdati svoj naziv. Iako su bez vode i bez hrane, oni se iz suspendovane animacije mogu vratiti i nakon nekoliko decenija provedenih u tom stanju, piše „BBC“.

Nakon što ostanu bez vode, oni povuku svoju glavu i osam zakržljalih nožica, i uđu u stanje suspendovane animacije tokom koje njihov metabolizam uspori na 0,01 odsto normalne brzine rada.

Ako ih vratite u vodu, decenijama kasnije, mogu se bez problema vratiti u pređašnje stanje.

„Oni su idealni za ovu misiju. To su višećelijski organizmi mikroskopske veličine i među najotpornijim bićima na Zemlji. Plus, prije desetak godina su preživjeli boravak u svemiru„, tvrdi Nova.

I dok se Izraelci vesele novim stanovnicima Mjeseca, neki naučnici ističu da to nije dobra vest.

„To znači da je netaknuta okolina Mjeseca trajno promijenjena. Neki će reći da su to napravili već Nil Armstrong i Baz Oldrin tokom svog boravka na Mjesecu prije 50 godina, ali tada nismo bili svjesni koliko moramo paziti na okolinu drugih svemirskih tijela. Sada jesmo i ovako nešto ne bismo smjeli da radimo. To nije dobra stvar„, smatra profesorka planetarnih i svemirskih nauka Monika Gredi.