IN4S

IN4S portal

Prvi put pred čitaocima: Memoari srpske princeze Jelene udate u carsku porodicu Romanov

1 min read
Princeza Jelena je najstarije dete kralja Petra I Karađorđevića i kneginje Zorke, ćerke kralja Nikole I Petrovića Njegoša

foto: Sputnjiku ustupio Centar Ruskog geografskog društva u Srbiji

Knjigu „Poslednji svedok: događaji iz Jekaterinburga i Alapajevska u sećanjima princeze Jelene Srpske“, priredili su Galina Igorevna Ševcova, Nikolaj Borisovič Neujmin i Olga Nikolajevna Potjomkina, a izdavač je Centar Ruskog geografskog društva u Srbiji.

Reč je o dragocenom istorijskom izvoru koji dopunjuje sliku poslednjih dana Imperije i tragičnih događaja koji su usledili u toku leta 1918. godine u Jekaterinburgu i Alapajevsku.

Princeza Jelena je najstarije dete kralja Petra I Karađorđevića i kneginje Zorke, ćerke kralja Nikole I Petrovića Njegoša, sestra prestolonaslednika, regenta, a zatim kralja Aleksandra I Karađorđevića.

„Bila je udata u dvor Romanovih, ona je jedan od poslednjih živi svedoka velike tragedije carske porodice, tragedije u Alapajevsku. Jelena Karađorđević je posle toga iz carske Rusije preko Švedske dospela u Švajcarsku i tamo provela ostatak svog života. Istorijski materijal koji se prvi put pojavljuje rezultat je istraživačkog rada naših kolega iz Ruske Federacije, a Centar ima želju, ali i misiju da taj materijal predstavi publici u Srbiji“, kaže za Sputnjik direktor Centra Ruskog geografskog društva u Srbiji Miroljub Milinčić.

Jelena se za kneza Jovana Konstantinoviča Romanova (1886–1918), najstarijeg sina velikog kneza Konstantina Konstantinoviča, udala 1911. godine, dobila je titulu „Njeno Kraljevsko Visočanstvo kneginja Jelena Petrovna”.

Sa Romanovim je imala dvoje dece, Vsevoloda i Jekaterinu. Bila je svedok dve ruske revolucije 1917. godine – Februarske i Oktobarske. Odbila je da napusti Rusiju u februaru 1918. kada su Petrograd napustile strane diplomatske misije.

Radilo se o hrabroj, požrtvovanoj ličnosti koja je dobrovoljno pratila svog supruga kroz sve nedaće koje su zadesile njega, njegovu porodicu, konstantinovsku granu dinastije Romanov, u sklopu sveopšteg odnosa novih revolucionarnih snaga prema carskom domu.

Memoari Jelene Romanov se u Srbiji prvi put objavljuju u celini, budući da je fragment iz njih publikovan u jednom beogradskom listu 1922. godine.

Kao nevladina, neprofitna organizacija Centar Ruskog geografskog društva u Srbiji nije u prilici da knjigu prodaje, ali je našao drugi put do čitalaca.

„Organizujemo za početak niz promocija, a prva će biti u Ruskom domu 19. maja. U saradnji sa Turističkom organizacijom Topole, knjigu ćemo predstaviti na Oplencu, a potom i u Pančevu. Na svim našim promocijama knjigu besplatno delimo zainteresovanim čitaocima. Već imamo uobičajenu praksu da sve što publikujemo bude dostupno i u bibliotekama, od Narodne biblioteke, Biblioteke „Svetozar Marković“, Biblioteke Grada Beograda, a biće dostupna i u biblioteci Ruskog doma. Većina ovih ustanova već je dobila knjigu, iako je iz štampe izašla pre nepunih deset dana“, kaže Milinčić

Memoari Jelene Srpske pružaju čitaocima mogućnost da se upoznaju sa pogledima predstavnika srpske dinastije, ali i Doma Romanov, svedoka dve revolucije, ali i njenim ličnim iskušenjima i tragedijom koja je zadesila Romanove, konstantinovsku granu dinastije i samog cara Nikolaja II i njegovu porodicu.

Knjiga istovremeno daje sliku i same epohe i političkih procesa koji su se odvijali tih godina u Rusiji. Radi se o vrednom istorijskom izvoru o važnom razdoblju,ne samo u istoriji te zemlje, već i Evrope, ali i za rusko-srpske odnose.

Sputnjik

Nije crnogorski ako nije srpski; ilustracija: IN4S

Pročitajte JOŠ:

Knjige sa pečatom Čika Jove Zmaja nosili su po svetu kao deo otadžbine

Podjelite tekst putem:

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *