Promocija knjige mitropolita Amfilohija otvara manifestaciju “Ćirilicom” u Budvi

U organizaciji Udruženja izdavača i knjižara Crne Gore i Narodne biblioteke Budva, od 23. do 28. avgusta, na platou između crkava u Starom budvanskom gradu, biće održana kulturna manifestacija pod nazivom “Ćirilicom”.

Kako je kazao predsjednik Udruženja izdavača i knjižara Crne Gore, Radomir Uljarević, program će prigodnom besjedom otvoriti, u srijedu, 23. avgusta u 20 sati, predsjednik Opštine Budva Dragan Krapović, a prisutne će pozdravitiu ime organizatora, direktorica Narodne biblioteke u Budvi Mila Baljević.

Prvo veče manifestacije biće posvećeno knjizi „Sveti Petar Drugi – cetinjski pustinjak i lovćenski tajnovidac“, mitropolita crnogorsko-primorskog Amfilohija Radovića, o kojoj će govoriti, prof. dr Siniša Jelušić, dok će u nastavku večeri o Njegošu besjediti mitropolit Amfilohije.

Narednih dana trajanja ove manifestacije, publici u Budvi će se predstaviti, poznata bugarska pjesnikinja Elka Njagolova, predsjednica Sveslovenske akademije umjetnosti i culture u Varni, pjesnikinja I prevodilac Vera Hrvatin iz Srbije, Slavomir Gvozdenović, poznati srpski pjesnik iz Rumunije, kao I crnogorski pjesnici: Milica Bakrač, Andrija Radulović, Bećor Vuković i Milutin Mićović.

Programom je predviđeno i održavanje Okruglog stola na temu: Ćirilica i latinica, izazovi multikulturalnosti u kontekstu EU, dok će poslednje večeri manifestacije, o 170 godina štampanja Njegoševog Gorskog vijenca, govoriti prof. dr Siniša Jelušić.

Smisao ovvog projekta je doprinos zaštiti ćiriličnog pisma, koje je sve više potiskuje u javnom životu u Crnoj Gori, kazao je pored ostalog, pjesnik i predsjednik Udruženja izdavača i knjjižara Crne Gore Radomir Uljarević.

„Naša inicijativa i projekat Ćirilicom imaju za cilj da doprinesu pokušajima da ćirilica bude ravnopravna, da se na ćirilicu ne gleda, kao na izraz nekog ekstremističkog kulturnog projekta, već naprotiv“, kazala je direktorica Narodne biblioteke u Budvi Mila Baljević.

Ima mnogo smisla, istakla je ona, da se u ćirilici prepozna poziv na toleranciju, na dobronamjernost, jer, naša namjera je dobra i mogu je i mogu je svrstati na suprotnu stranu, samo oni, koji nemaju dobre namjere.

„Poštujemo narode koji imaju latinicu kao pismo svoje znakovne culture, ali naš narod, ako želi da ima istinsku nudućnost, on je ne može imati bez ćirilice“, kazala je pored ostalog direktorica Narodne biblioteke u Budvi.