Pisma iz tamnog vilajeta: Riječ na osuđeničkoj klupi

Piše: Dževad Galijašević 

D[/dropcap]ok zla kob i međusobice u krugu SDA rastaču stare saveze, preteći „bošnjačkim gnjevom“, i prizivaju bunt i sukobe, potvrđuje novoformirana vladajuća bošnjačka grupa „Denis i Denis“ koja se aktivno uključila u rješavanje pitanja vitalnog interesa za bošnjački narod. Raspodijela posla je sljedeća: Član predsjedništva BiH Denis Bećirović odlazi u sjedište NATO-a u Briselu, gdje obećava atlantski put „svoje domovine“, dok predsjednik Zastupničkog doma Parlamenta BiH Denis Zvizdić presavija tabak i piše tužbe i apelacije. O jednoj od njih odlučivao je Ustavni sud BiH. Iz svih zakona u BiH pod hitno, piše u odluci suda, protjerati termin – zajednički. Ta odluka se može tumačiti kao razumljiva, ali baš nimalo razumna.

(Za)ustavno poigravanje

Preciznije, BiH nikada nije ni bila „zajednička država“, pa otuda ni njene institucije u Sarajevu, logičan je zaključak, nije dozvoljeno nazivati zajedničkim. Ovakva odluka Ustavnog suda BiH, donesena na zahtjev Denisa Zvizdića, a za ocjenu ustavnosti odredaba Zakona o zastavi BiH, nameće još jedan nedvosmisleni zaključak.

Postupanje Ustavnog suda BiH isključivo zavisi od toga da li mu se obraća Srbin ili Bošnjak. Tačnije, da li apelaciju piše Milorad Dodik ili Denis Zvizdić. Naime, u Odluci broj U-23/22 od 20. januara 2023. godine Ustavni sud BiH je, po zahtjevu Denisa Zvizdića, odlučio da odredba člana 5 Zakona o zastavi BiH, koja govori da se ta zastava ističe na zgradama „zajedničkih institucija BiH“ nije ustavna, odnosno da riječ „zajedničkih“ nije u skladu sa Ustavom BiH, iako je šest mjeseci ranije isti sud donio odluku broj U-11/19 od 15. jula 2021, kojom je odbio Dodikov zahtijev i utvrdio da je Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o zastavi BiH u skladu sa Ustavom BiH. Donijevši ovakvu odluku tada, Ustavni sud BiH time, ipak, nije doveo u pitanje odredbu člana 5 navedenog zakona da se zastava BiH ističe na zgradama „zajedničkih institucija BiH“.

Pobjeda ili poraz?

Naime, u članu 2 Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zastavi BiH, koji je bio predmet odlučivanja Ustavnog suda BiH u julu 2021, jasno je bilo propisano da će se novčanom kaznom kazniti i svaka „neupotreba zastave BiH, saglasno odredbi člana 5 Zakona“, što znači da će se kazniti svako ko ne upotrijebi tu zastavu na zajedničkim institucijama BiH. Međutim, kad Denis Zvizdić ustvrdi da riječ „zajedničkih“ nije u skladu sa Ustavom BiH, onda Ustavni sud BiH mijenja politiku odlučivanja pa udovoljava Zvizdićevom zahtjevu, potvrđuje da Zakon o zastavi BiH nije valjan, a time, ni ta zastava.

Kao najvažnije nakon ove presude nameće se pitanje u čemu je smisao i na koji način ovakve teme treba da odrede da li je ovo samo neka „nova bošnjačka pobjeda“ ili novi poraz Republike Srpske, pred sudom, koji u svom šizofrenom djelovanju blokira „suživot“ tj. zabranjeni „zajednički život“. Sve vrijeme iz vidnog polja izmiče to o kojoj zastavi je Ustavni sud zapravo odlučivao. Riječ je o žutoj zastavi sa zvjezdicama, koju su evropske birokrate, nakon brzo sprovedenog konkursa, nametnule građanima BiH kao zajedničku, u nadi da Ustavni sud neće poduzeti mjere zbog ovog neizbježnog pominjanja zabranjene reči.

Pusta Bosna

I dok Bošnjaci u Sarajevu raspetljavaju trice i kučine i servilno nude svoje usluge NATO-u u borbi protiv „mrskih Rusa“, prvih dana druge polovine januara Austrija je kandidovala nove „nesuvisle“, i za državu BiH, marginalne teme. Pozivajući se na istraživanje agencije „Piksel“, austrijski list i portal „Hojte“ navodi da je BiH, u vrhu zemalja koje bilježe najveću emigraciju. Iz tog razloga u „dalekoj Austriji“ strahuju da će mlađe generacije nastaviti i ubrzati trend odlaska u zapadne zemlje. Procjene UN kažu da će BiH do 2070. godine izgubiti polovinu stanovništva, tj. da će u njoj živjeti tek 1,6 miliona stanovnika. Razlozi: pored opšte političke nestabilnosti i međuetničkih tenzija, različitog viđenja perspektive i kretanja države i njenog ustavno-pravnog i političkog razvoja, kao i neefikasnosti i uglavnom nekompetentnosti međunarodne uprave, kontrolisani obavještajno-bezbjednosni, odbrambeni i pravosudni aparat još je jedan od razloga odlaska iz BiH. Slede siromaštvo, nizak standard, nedopustivo jeftina radna snaga i prosječna plata od 575 evra, kao i armija nezaposlenih i onih koji ne pronalaze način da u perspektivi vide bolju budućnost.

Ovim sumornim predviđanjima bavi se Austrija. Bosna ih živi. Vlast u BiH izuzeta je iz oba scenarija. Ona nalazi da je pravi trenutak za progon svih zajedničkih, neustavnih i sumnjivih riječi koje, po nekoj nedokučivoj logici, prijete da uruše i zakone i svijest njenih građana.

Izvor: Pečat