Omer-paša Latas i pripreme za udarac na Crnu Goru

Na današnji dan, 9. januara 1853. godine koncentracijom turskih trupa kod Spuža i odbacivanjem crnogorskih snaga na desnu obalu Zete, ostvarena je prva faza ratnog plana Omer-paše Latasa i otpočele pripreme za odlučujući udarac na Crnu Goru.

Taj veliki pohod turske vojske na Crnu Goru, organizovan krajem 1852. godine poznat je kao Prva Omer-pašina godina. Intervencijom velikih sila prekinut je prvi pohod Omer-paše Latasa na Crnu Goru, koju je turska vojska počela da napušta februara 1853. godine. Rođeno ime Omer-paše Latasa bilo je Mihailo.

Mihailo Mićo Latas, pravoslavni Srbin rođen u ličkom selu Janja Gora u porodici koja je davala i vojnike i popove, i dan-danas je izvor fascinacije ali ujedno i golema enigma. Učio je srednju „vojničku“ školu u Gospiću, i tu ostao samo godinu dana, dok nije kao odličan učenik dobio mjesto pitomca u kadetskoj školi u Zadru. Kao vrlo mladog uzeli su ga ga u vojsku; postao je kadet u štapskoj pisarnici u Gospiću. Tek završivši kadetsku školu, zbog porodičnih problema prebjegao je u Bosnu, i dospio u Glamoč, odakle je uskoro prešao u Banju Luku, mučeći se da zaradi za preživljavanje. U Banjaluci je prešao na islam i uzeo novo ime Omer. Poslije dvije godine, otišao je u Vidin . Tu ga je zapovjednik tvrđave Ibrahim-paša, uzeo za učitelja crtanja svojoj djeci i zadovoljan njegovim radom, preporučio ga u Carigradu.

Omer se isticao crtežima i planovima i učinio se svom zaštitniku sposoban i kao takav koristan za predstojeće reforme turske vojske. Dočekao ga je u Carigradu veliki vezir Husref-paša, kojem se takođe svidio. S tom preporukom postao je najprije nastavnik tehničkog crtanja u carigradskoj vojnoj školi, a kasnije učitelj prestolonaslednika Abdul-Medžida i ubrzo pukovnik u carskoj vojsci. Na području Balkana Omer-paša je ostao zapamćen po slamanju otpora bosanskog begovata. Ustanak protiv Osmanlija izbio je u Bosanskoj Krajini. Zatim su se javili slični pokreti i na drugim stranama, a među protivnicima reformi bio je i hercegovački vezir Ali-paša Rizvanbegović. Sultan je poslao u Bosnu Omer-pašu, da uguši ustanak. Stigao je u avgustu iste godine i brzo i odlučno u krvi ugušio bunu, pohapsio glavne vođe, među njima i Ali-pašu, koga je ubio jedan stražar. Pozatvarano je oko 1.000 najuglednijih aga i begova, a oko 400 ih je okovano poslato u Carigrad. Bosna je poslije toga bila smirena, a otpor begova i aga zauvijek skršen. Stoga je Omer-paša Latas proglašen u Bosni za „đaurpašu“ i najvećeg neprijatelja domaćeg plemstva.

Kada je 1852. godine došlo do sukoba između Porte i knjaza Danila, Omer-paši je povjereno vrhovno zapovjedništvo nad osmanskom vojskom. Čelični obruč oko Crne Gore počeo je da steže u januaru 1853. godine, godine ali je dalju akciju spriječilo posredovanje Austrije i Rusije. Neposredno poslije toga, kada je izbio Krimski rat, Omer-paša je imenovan za zapovjednika turske vojske na dunavskoj liniji. Omer-paša Latas je neko vrijeme proveo kao zapovjednik u Mesopotamiji, gdje je ponovo gušio ustanke. Zbog svoje oštrine bio je jedno vrijeme u nemilosti, ali je opet izbio na čelo 1861. godine, kada je bio na pomolu rat sa Crnom Gorom, povodom ustanka Luke Vukalovića. U tom ratu Omer-paša Latas je ponovo bio glavni zapovjednik i doveo Crnu Goru u veoma težak položaj iz koga se spasila opet samo zauzimanjem velikih sila. Poslednja vojnička misija Omer-paše bila je da uguši grčki ustanak na Kritu. Ovog puta on je vojnički završio svoj posao, ali nije mogao do kraja da sprovede blokadu zbog lošeg stanja osmanske flote i snabdijevanja. Stoga se 1868. godine sam povukao.

Svetigora