IN4S

IN4S portal

Oda radosti ili Oda podanosti: Zašto ne treba trčati u EU?

1 min read

Evropska unija često se predstavlja kao cilj demokratskih država. Demokratija bez Evropske unije kao da nema značaja. Oni su kontrolno tijelo, oni procijenjuju političku i svaku drugu zrelost zemalja koje se utrkuju da uđu u ovaj savez. Ono što djeluje da mnogi nisu još uvijek shvatili, a ključne članice ove Unije su toga vrlo svjesne jeste – Evropska unija je mrtva i teško da će vaskrsnuti.

Razlozi su mnogobrojni: snaga saveza više nije kakva je bila, niti su snage velikih evropskih država više važne. Globalna politika istisnula je zemlje Evrope. Bitku na globalnoj političkoj sceni vode SAD sa zemaljama Briksa. Nigdje se neće pomjeriti klatno na svjetskoj pozornici zbog mišljenja ili djelanja Finske, Danske, Holandije, pa moguće ni čitave evropske zajednice. 

Evropa je mrtva i teško da će vaskrsnuti. 

Treniranje sile i dobre komšije

Iako sasvim oslabljena, napuštena od strane Britanije, ismijavana od strane BRIKS-a, iskorišćavana od strane Amerike, EU i njena birokratija ipak ima nešto što joj je ostalo – mogućnost da svoju silu trenira na malima. Tako, na primjer, nije samo važno da, kao članica EU, budete ekonomski i pravno regulisani, već i da se prekrojite do najsitnijih detalja za potrebe umrlog saveza. Uvijek će vam faliti “jedan papir”; ili ćete dobiti “non – pejper”.

Zvanični Zagreb je tako uputio Crnoj Gori non-pejper, neformalni diplomatski dokument, u kojem je ispostavio zahtjeve za rješavanje nekoliko pitanja koja smatra otvorenim i za koja tvrdi da narušavaju međusobne odnose dvije države.

Ministarstvo vanjskih poslova Crne Gore primilo je dokument sa desetak tačaka, u kojima je, između ostalog, navedeno da je potrebno riješiti pitanja vlasništva nad školskim brodom „Jadran“, međusobnog razgraničenja, procesuiranja ratnih zločina, pronalaska nestalih osoba, kao i pitanje naziva gradskog bazena u Kotoru.

vojni brod „Jadran“

Dakle, Hrvatska je uputila zahtjev, kao članica EU — samim tim to je zemlja procijenjena da je među “zrelima”. Ipak, ista ta Hrvatska je, posve nezrelo, zabranila ulazak Andriji Mandiću, Milanu Kneževiću i Aleksi Bečiću. Razlog: ova trojica političara osudila su fašizam, ustaštvo i nacizam. Crna Gora nije uvela recipročne mjere susjednoj zemlji, uprkos činjenici da su mjere zabrane izrečene za drugog čovjeka države, predsjednika Parlametna Crne Gore.

Ono što Crna Gora jeste uradila, a to je izvjesno preporučuje, jer su submisivnost i podaništvo ključni za ovu Uniju, jeste da je juče na telefonskoj sjednici Vlade, ustupila Hrvatskoj Dom kulture “Josip Marković” u Donjoj Lastvi.

U saopštenju Vlade navodi se da će se na ovaj način afirmisati hrvatska zajednica u Crnoj Gori, ali i ojačati bilateralni odnosi sa Republikom Hrvatskom. 

Oda radosti – Oda podanosti

Ukoliko ste ponosni Francuz, makar i ksenofobni ponosni Francuz, vi ste patriota.

Ukoliko ste ponosni Srbin, vi ste zao nacionalista. Iako to ne piše niti u jednom zvaničnom dokumentu EU, to je opšte znanje. Svijest o sopstvenoj naciji i potreba za čuvanjem svoje kulturne baštine, luksuz je samo za nekolicinu velikih i omogućen šačici podobnih. Nacionalizam je prikazan kao loš i poguban i to sa dobrim razlogom — zdrava patriotska svijest podrazumijeva i kritičku misao. Dobar patriota neće pristati na bilo šta što može naštetiti njegovoj državi, zajednici i narodu. Patriota nikada nije podanik. Da se EU ne dopada kada države rade u sopstvenom interesu, pokazuje odnos prema Mađarskoj. Mađarska je zemlja koje je uspjela, u prethodnim godinama, da se izdigne kao država čiji se glas daleko čuje. Njihova potreba za očuvanjem sopstvenog državnog interesa privukla je veliku pažnju. Evropa, nenaviknuta na takve istupe, tretira ovu zemlju kao ključni problem saveza — odjednom nisu svi uniformisani. 

EU je zamrznula značajna sredstva namijenjena Mađarskoj, zahtjevajući ispunjenje 17 uslova za borbu protiv korupcije i jačanje nezavisnosti sudstva. Ako Mađarska ne ispuni ove uslove do kraja godine, rizikuje da trajno izgubi milijarde evra finansijske pomoći. Ovo naravno nema nikakve veza ,,europejskim humanim i demokratskim potrebama”, ovo je tipičan primjer osvete. 

Premijer Viktor Orban kritikuje EU zato što nastoji da nametne svoje ljude u Mađarskoj, čime bi se povećala kontrola Brisela nad nacionalnim politikama. Orbanov kabinet tvrdi da je Mađarska jedina zemlja koja zagovara mir u Ukrajini kroz direktne pregovore. Stara Evropa voli rat i ne prašta onima koji je u toj namjeri sputavaju. 

Podučeni tim nemilim iskustvom koje se zove Viktor Orban, evropski zvaničnici, lukavo tretiraju na sličan način predstavnike naroda koji djeluje da bi možda pošli istim putem. 

To se najbolje vidi kroz odnos sa Srbijom i prema srpskom narodu na Balkanu.

Tako naprimjer, sastanak predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića i predsjednice Evropskog parlamenta (EP) Roberte Metsole nije danas održan, iz navodnih hitnih privatnih razloga Metsole.

 

Sastanak je zakazan za devet sati 12.12. 2024, ali je ubrzo uklonjen iz agende. U agendi stoji da je već u 9:30 Metsola uspjela primiti bjelorusku političku figuru Svjatlanu Tihanovsku. Tihanovska je opoziciona političarka i aktivistkinja za ljudska prava, poznata po svojoj ulozi u demokratskom pokretu u Bjelorusiji. Postala je istaknuta figura nakon što se kandidovala kao opozicioni kandidat na predsjedničkim izborima u Bjelorusiji 2020. godine, na kojima je izazvala dugogodišnjeg predjsednika Aleksandra Lukašenka. 

Priznaćemo, kakva god da je bila hitnost zbog koje se sastanak sa jednim od predstavnika Srba u Crnoj Gori odložio, zaista je promptno i riješeno. Već nakon pola sata održan je sastanak sa nekim ko djeluje da je, igrom slučaja, po svakoj mjeri ove Unije. 

Konačno, vrijeme je ozbiljno razmotriti pitanje — zašto NE u EU?

Na to pitanje odgovaraćemo u narednim nedeljama. 

 

 

Podjelite tekst putem:

2 thoughts on “Oda radosti ili Oda podanosti: Zašto ne treba trčati u EU?

  1. EU je civilna varijanta zloNATOpakta. Dokaza ima bezbroj. Srbima u tom zlouudruzenju nije mjesto. Pametnom dosta

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *