Od sjutra se skupljaju potpisi za reviziju slučaja Princip

Odjeljenje za istoriju Andrićevog instituta u Andrićgradu počinje sa prikupljanjem potpisa za narodnu peticiju o reviziji presude četvorici pripadnika Mlade Bosne.

Kako je najavio direktor Andrićevog instituta Emir Kusturica potpisi će početi da se prikupljaju od sjutra u Republici Srpskoj i Federaciji BiH.

Kusturica je novinarima u Andrićgradu rekao da ta presuda nije bila punopravna i da će se, nakon upućivanja peticije Sudu BiH u Sarajevu, uručiti i zahtjev za reviziju sudskog postupka pripadnicima Mlade Bosne.

,,Logično je da se revizija, koja će sigurno u ovakvim društveno-političkim odnosima biti dug i mukotrpan proces, održi u mjestu gdje je atentatorima i suđeno – u Sarajevu”, istakao je Kusturica.

Kusturica je naglasio da presuda nije bila validna, jer su ,,mladobosanci” atentat izvršili na okupiranoj terirotiji koja pravno nije bila suverenitet tadašnje Austrougarske monarhije, a advokat koji je po službenoj dužnosti dodijeljen Principu, doživio je linč.

Kusturica je zapravo upitao ,,kakva je to presuda i kakav je to sud koji nije nikada primio žalbu na presudu”, što je, kako je ocijenio, nezabilježeno u pravnoj nauci.

Advokata Rudolf Cistler, koji je po službenoj dužnosti branio Principa i ‘mladobosanse’, nakon izricanja presude, na ulici je čekala sarajevska rulja da ga linčuje, pa je on iz zgrade suda iznesen u buretu za ulje” podsjetio je Kusturica.

U Andrićgradu je danas promovisan i drugi broj ,,Istorijskih svesaka” Odjeljenja za istoriju Andrićevog instituta, koji sadrži istorijski značajna dokumenta o tme kako je advokat Cistler utvrdio ozbiljne manjkavosti i upitnost načela legitimiteta sudske presude ‘mladobosancima’.

Član Međunarodnog odbora Andrićevog instituta za obilježavanje stote godišnjice od početka Prvog svjetskog rata Miroslav Perišić rekao je da je riječ o stenogramu odbrane optuženih, a kojem ni istoričari ni pravnici nisu posvetili pažnju.

Perišić je izrazio žaljenje što je u nemirima u Sarajevu pre dva dana izgoreo značajan deo arhivske građe što je, kako je naglasio, duboko potreslo poslenike kulture na Balkanu i u Evropi.

Riječ je, kako sam saznao, o najvrednijoj arhivi austrougarskog perioda do Drugog svetskog rata, uključujući i Kraljevinu Jugoslviju i njenu Drinsku banovinu”, istakao je Perišić, prenose banjlučki mediji.