O nemiješanju u tuđe stvari

Piše: Želidrag Nikčević

Baš je dobro što su naše vlasti toliko pažljive i odgovorne pred visokim međunarodnim adresama, kad smo već mi toliko grešni i agresivni. A naročito je divno što su i diplomatski predstavnici svjetskih moćnika spremni da nam izađu u susret, da i u ovoj divljini zablista demokratija, da i mi osjetimo njihov legendarni osjećaj solidarnosti.

Povodom toga, samo nekoliko činjenica – mali podsjetnik.

U drugoj polovini XX vijeka Amerikanci su preduzeli 72 pokušaja državnog prevrata u tuđim zemljama, 66 od njih tajno, 26 – uspješno. (Ne uspijeva baš onoliko često koliko bi htjeli, ali svejedno – vrijedi pokušati iznova.)

Posle Drugog svjetskog rata američka vojska okupirala je južni dio Koreje, koja je postala Južna Koreja, i do danas su tamo. Kontingent – 37000 ljudi.

Godine 1961. Amerikanci su izveli operaciju u Zalivu svinja – desant na Kubu sa ciljem svrgavanja tamošnjeg režima. Ali su izgubili.

17. maja 1962. korpus američkih ekspedicionih snaga (5000 ljudi) iskrcan je na teritoriju Tajlanda.

Od 1962. do 1975. Amerika se mnogo puta miješala u unutrašnje stvari Laosa, s ciljem da podrži antikomunističke snage u toj zemlji.

28. aprila 1965. izvršen je američki desant na Dominikansku Republiku radi svrgavanja tamošnje vlade, koja je došla na vlast tokom građanskog rata. Okupacija je trajala do septembra 1966. godine. Brojnost američke vojske – 12000. Rezultat novih izbora – proamerička vlada.

Naravno, rat u Vijetnamu (1965–1973). Kontingent američke vojske – do 540000. Od američkog bombardovanja poginulo je 65000 mirnih stanovnika Sjevernog Vijetnama.
Godine 1968. – bombardovanje Kambodže i Laosa, a 1970. – upad u Kambodžu.

1982. – „mirotvoračka operacija“ u Libanu.

1983. – upad na Grenadu i svrgavanje prosovjetske vlade. U julu 1983. serija vojnih vježbi u Hondurasu, koje su imale za cilj da dovedu do konflikta sa Nikaragvom i upada Amerike u tu zemlju. Serija provokacija nastavila se do 1989, ali bez rezultata.

Godine 1989. – upad u Panamu, koja je odbila da ustupi teritoriju za vojna dejstva protiv Nikaragve. 20. decembra američke snage, oko 26000 vojnika, ušle su na teritoriju Paname i za pet dana uništile panamsku armiju, pod lozinkom „za demokratiju“.

Kasnije dolazi rat u Persijskom zalivu, pa razaranje Jugoslavije, pa opet Filipini, pa trinaestogodišnji rat u Avganistanu i rat u Pakistanu, gdje Amerikanci i danas učestvuju.

Još kasnije, američka vojska pojavila se na Haitiju, u Liberiji, Keniji, Etiopiji, Jemenu i Eritreji.
I u Iraku, naravno, koji je napadnut bez formalne objave rata, po predsjedničkom naređenju. Od početka operacije do 2006. poginulo je oko 150000 Iračana.

Sve u svemu, tokom svoje relativno kratke istorije, Amerika je započela više od 200 ratova i razrušila oko 70 zemalja. U tim ratnim konfliktima poginuli su milioni ljudi, nastradale desetine miliona, zbog sankcija je umrlo bezbroj odraslih ljudi i djece na nekoliko kontinenata, tamo gdje niko nikad nikakve Amerikance nije vidio, i sasvim sigurno ih nije ugrožavao.

Sve – kao što pretpostavljate – zbog demokratije, iz čistog osjećaja solidarnosti.

Izvor: Fejsbuk