Novi ruski ustav zabranjuje i pregovore o ustupanju teritorije?

Piše: Igor Damjanović

Kada je početkom godine iznenada smijenjena vlada Dmitrija Medvedeva, kao jedan od glavnih zadataka novog premijera Mihaila Mišustina i njegovih ministara istaknuta je promjena Ustava Ruske Federacije.

Važeći najviši pravni akt, najveće države na svijetu usvojen je na narodnom referendumu 12. decembra 1993. godine. Ono što najviše zanima rusku javnost jeste direktna ustavna zaštita penzionera i drugih socijalno ugroženih grupa, koja će podrazumijevati redovno indeksiranje penzija i unošenje posebne odredbe da najniža zarada ne može biti niža od granice siromaštva.

O ustavnim promjenama poslednjih nedjelja vodila se aktivna debata u ruskom društvu, a radna grupa dobila je do sada više od 500 različitih predloga. Nadležni komitet Dume donio je odluku da se rok za prijem predloga produži sa 14. februara do 2. marta.

Očekuje se da se građani Ruske Federacije o ustavnim promjenama izjasne već 22. aprila. Pažnju javnosti zaokupio je i predlog poznatog ruskog glumca Vladimira Maškova, koji je zatražio da novi ustav isključi ne samo „mogućnost otuđenja teritorije države“, već i „zabrani mogućnost da se na ovu temu uopšte vode i pregovori“. Inicijativu je podržao i sam predsjednik Vladimir Putin, koji je izjavio da mu se „ideja lično dopada“, uputivši molbu pravnicima da je „formulišu u potrebnom obliku.“

Obrazlažući svoj predlog Vladimir Maškov je istakao da se „u stranoj štampi, posebno u pograničnim oblastima, često mogu čuti mišljenja nekih stranih politikologa da dok je Putin predsjednik nije moguće ništa uraditi, ali kada na njegovo mjesto stupi drugi čovjek otvoriće se mogućnosti.“

Pokušaj revizije ishoda Drugog svjetskog rata
Teritoriju Kurilskih ostrva, enklave Kaljiningrad i poluostrva Krim ruski glumac vidi kao posebno izložene aspiracijama susjednih država. Otvorene pretenzije, iza kojih već decenijama stoji kompletan državni vrh, ka Kurilskim ostrvima ispoljava Japan, koji je ova 4 ostrva izgubio porazom u Drugom svjetskom ratu.

Znatno diskretniji su zahtjevi, za sada neformalne prirode, da se luka Kaljiningrad vrati pod jurisdikciju Njemačke. Kaljiningrad nosi ime bivšeg sovjetskog rukovodioca Mihaila Kalinjina, Njemačka je izgubila 1945. na isti način kao i Japan. U vrijeme njemačke vlasti grad je nosio ime Keninsberg. Situacija oko Krima manje više je poznata svima, a ruski teritorijalni interitet tokom 90-ih bio je ugrožen na Kavkazu.

Istorija opominje

S obzirom da je tokom istorije ruska teritorija u više navrata komadana, ova populistička mjera koju je predložio glumac Maškov možda zaista ima ozbiljno opravdanje. Nakon revolucija 1917. godine iz sastava Rusije trajno odlaze Finska i Poljska, Moldaviju anektira Rumunija.

Posljedice rumunske aneksije Moldavije prisutne su i danas u vidu zamrznutog konflikta u Pridnjestrovlju. Taj de fakto otcijepljeni dio Moldavije, uz desnu obalu rijeke Dnjestar, Staljin je 1924. godine formalno izuzeo iz sastava ukrajinske federalne jedinice i obrazovao Moldavsku Autonomnu Sovjetsku Socijalističku Republiku.

Cilj sovjetskog vožda bio je da nastavi da polaže formalno pravo na anektiranu Moldaviju. Godine 1940-e Rumunija pristaje da vrati Moldaviju SSSR-u i dio ranije formirane autonomne oblasti, uz desnu obalu Dnjestra ulazi u sastav nove moldavske federalne jedinice. Nakon raspada SSSR-a dolazi do etnički motivisanog građanskog rata između Pridnjestrovlja i ostatka Moldavije.
Rusija bez teritorija nije ostajala samo nakon revolucija, već i dobrovoljno, procjenama svojih vladara, koje su se kasnije pokazale kao pogrešne. Većini je vjerovatno poznato da je ruski car Aleksandar Drugi za tričavih 7 miliona dolara prodao Aljasku Amerikacima 1867. godine. Koliko je ova odluka bila pogrešna pokazaće kasnije otkivena značajna bogatastva, a ne bezvrijedna ledom pokrivena prostranstva kako je procijenio tadašnji ruski establišment. Ono što se manje zna da su i Havaji, druga savezna država koja nije direktno povezana sa teririjalnom cjelinom SAD, prvobitno bili ruska kolonija. Tačno 50 godina prije prodaje Aljaske, godine 1817-e car Aleksandar Prvi donosi odluku da povuče ruski vojni kontigent sa havajskih ostrva i ovu teritoriju besplatno ustupi SAD-u.

Istorijski park Fort Elizabet, turistička atrakcija na havajskom ostrvu Kauai, ustvari predstavlja ostatke ruske tvrđave nazvane po carici Jelisaveti.

Rusko iskustvo primjer za Srbiju

Dakle, istorijsko iskustvo i trenutni geopolitički odnosi uticali su da inicijativa glumca Vladimira Maškova, o ustavnoj zabrani vođenja pregovora o komadanju teritorije Ruske Federacije, naiđe na pozitivan prijem u domaćoj javnosti i državnom vrhu. Tako bi najvišim pravnim aktom bili unaprijed osujećeni pokušaji nove revizije rezultata Drugog svjetskog rata, separatističke težnje pojedinih regiona i definitvno zatvorilo krimsko pitanje. Ukoliko ovaj predlog dobije postane sastavni dio ruskog ustava, to može poslužiti i Srbiji kao primjer kako da dodatno ustavno zaštiti svoj teritorijalni integritet na Kosovu i Metohiji