IN4S

IN4S portal

Novi roman Milike Vojinovića, „Đavolje tkanje“, promovisan u KIC-u „Budo Tomović“

1 min read
O romanu su govorili književnici i književni kritičari, prof. dr Dragan Koprivica i Milica Bakrač, a veče je vodila i čitala odlomke iz romana pjesnikinja Danijela Jovanović.

Uspješna promocija novog romana Milike Vojinovića, člana UKCG, “Đavolje tkanje”, održana je u multimedijalnoj sali KIC-a “Budo Tomović” u Podgorici.

O romanu su govorili književnici i književni kritičari, prof. dr Dragan Koprivica i Milica Bakrač, a veče je vodila i čitala odlomke iz romana pjesnikinja Danijela Jovanović.

Vojinović je rođen 1949. u Zagrebcu, na desnoj obali Tare; na Filozofskom fakultetu u Sarajevu završio je studije psihologije i postdiplomske iz filozofije. Radni vijek je proveo kao profesor u Mojkovcu i Smederevu, a objavio deset knjiga; posebno vrijedna su mu dva posljednja romana, “Ujutro ćemo biti vječnost” i “Đavolje tkanje”.

Koprivica je istakao da je Vojinović u Crnoj Gori najbolji od još nedovoljno poznatih savemenih pisaca, i da je novim romanom pokazao zavidno umijeće, uz slike prošlosti i snažnu retrospektivu stradanja našeg naroda pod čizmom autrougarske vojske, uz tragedije na širem fonu, sve do pojedinačnih kobnih sudbina u kolopletu nesreća koje su sustizale jedna drugu. Po ocjeni Koprivice, autor je u maniru iskusnog romanopisca pokazao sudar istorije i čovjeka, uz antiratne poruke, saopštene uvjerljivo, kroz mozaik tragedija takozvanih malih ljudi, zahvaćenih vihorom ratnih zbivanja.

Milica Bakrač je ukazala na bogatstvo značenja naslova „Đavolje tkanje“ navodeći da je riječ i o Božjem tkanju, jer su u knjizi ispisane tragične ljudske sudbine, posebno kroz sudbine žene i majke u crnogorskom surovo patrijarhalnom društvu, zbog čega su se dešavala i čedomorstva. Naglasila je i da je naš narod oduvijek bio osuđen na stradanja „od svakojake čizme. Stradao je fizički, biološki, nestajale bi u strašnim pogromima nepregledne generacije u samo jednom trenu. Tim biljegom osjenčeni su i likovi romana Vojinovića.“

Pritom je istakla i sveprisutni motiv šume u romanu, koja je oduvijek bila simbol i temelj bića seoskog življa, njegov početak i kraj, što je autor uspješno prepoznao u „Đavoljem tkanju“.

Podjelite tekst putem:

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *