Njemački odlučujući pokušaj da zaustavi ruski gasovod

Protjrivanje dvojice ruskih diplomata iz Njemačke i razduvavanje diplomatskog skandala između Berlina i Moskve ponovo je isturilo u prvi plan pitanje antiruskih sankcija, koje bi ovog puta mogle da se dovedu u vezu sa završetkom izgradnje ruskog gasovoda „Sjeverni tok 2“.

Ubijenog gruzijskog državljanina, etničkog Čečena Zelimhana Hangošvilija, mediji su već prozvali „njemačkim Skripaljem“, aludirajući na bivšeg ruskog agenta Sergeja Skripalja. Britanske vlasti su u tom slučaju optužile Rusiju da je umiješana u pokušaj njegovog ubistva navodnim trovanjem.

Mediji na Zapadu, a ponajviše u Njemačkoj, već su počeli da spekulišu o tome kakav bi ishod mogao da ima ovaj naizgled diplomatski skandal ― navode da bi mogao da nanese direktan udarac energetskom partnerstvu Moskve i Berlina, što bi se odrazilo i na proces izgradnje gasovoda „Sjeverni tok 2“, koji samo što nije završen.

Ovu vezu je prvi uvideo list „Špigl“ koji je pisao da tužilaštvo smatra da bi osumnjičeni za ubistvo mogao da bude agent ruskih specijalnih službi, budući da njegovo ime, koje se nalazilo u dokumentima za vizu, nije pronađeno u ruskim bazama podataka, a broj njegovog pasoša ukazuje na Ministarstvo unutrašnjih poslova, koje je, kako tvrde, već izdavalo slična dokumenta vojnim obaveštajcima i službenicima GRU.

Ubistvo građanina Gruzije dogodilo se inače krajem ljeta. Prema navodima lista „Berliner kurijer“, muškarac je smrtno ranjen u glavu. Poslije nekoliko dana policija je privela 49-godišnjeg građanina Rusije a u tužilaštvu su rekli da je kod njega pronađeno oružje kojim je ubistvo izvršeno. Kako je pisalo onlajn izdanje Špigla, istraga je kao najverovatniji scenario iznijela „profesionalno planirano i izvršeno naručeno ubistvo“, a navodilo se da su naručioci mogli biti ili predstavnici kriminalnog svijeta, ili obaveštajna služba neke druge države. Zvanični predstavnik njemačke vlade Štefan Zajbert rekao je da su vlasti „primile na znanje navode medija“.

Gasovod meta afere „njemački Skripalj“

Šef ruske diplomatije je ocijenio kao neprihvatljive zahtjeve Berlina da Moskva prizna umiješanost u ubistvo gruzijskog državljanina. On je, govoreći na sastanku ministara spoljnih poslova zemalja OEBS u Bratislavi, rekao da između ruskih i njemačkih organa reda postoje kanali za komunikaciju i da upravo njih treba koristiti.

Politički analitičar Ivan Konovalov za Sputnjik kaže da, iako je još rano govoriti o potencijalnim ishodima, sankcije nikada ne treba isključiti jer su to već postale rutinske mjere kojima se Zapad razračunava sa Rusijom.

Međutim, upitan da li bi se te sankcije, u slučaju da se uvedu protiv Rusije, na bilo koji način odrazile na budućnost „Sjevernog toka 2“, Konovalov smatra da je to prilično složeno pitanje, pošto je u projekat uključen izuzetno veliki broj pravnih lica koja ne vuku porijeklo samo iz Rusije, već i iz drugih evropskih zemalja.

„Namjera da se stane na put izgradnji gasovoda postoji, to je sigurno, ali nju nije lako realizovati. Upravo zato se rat protiv ovog projekta vodi isključivo informacionim putem. Nisam siguran da li bi baš ovaj slučaj mogao da bude dovoljan da se spriječi završetak izgradnje“, rezonuje Konovalov.

Ako prevlada razum ― nikakvih sankcija neće biti

Docent sa katedre politikologije Finansijskog univerziteta pri Vladi Rusije Gevorg Mirozjan isključio je svaku mogućnost povezivanja ovog slučaja sa uvođenjem antiruskih sankcija, a pogotovo sa uvođenjem bilo kakvih mjera protiv projekta izgradnje gasovoda „Sjeverni tok 2“, u slučaju da, kako kaže, kod političara i u Njemačkoj i Rusiji prevlada zdrav razum.

Stvar je u tome što je situacija sa tim ubistvom „standardna“ iz diplomatskog ugla, kao i da je takvih slučajeva u istoriji bilo mnogo. Prije svega ubistvo nije izvršeno na način koji bi bio opasan po građane Njemačke, niti je ubijen neko ko je bio pod bilo kakvom državnom protekcijom, pa samim tim ovim ubistvom nije narušen imidž zemlje, tvrdi on.

Pored toga, Berlin nije London, Njemačka ima sasvim drugačije odnose sa Rusijom nego što je to slučaj sa Velikom Britanijom, pa ako i ruski i njemački političari uspiju da spuste loptu ― nikakvog uvođenja sankcija neće biti. O tome svjedoči i zvanična reakcija Berlina, koja je u velikoj mjeri mirna i staložena, bez ikakve histerije, konstatuje naš sagovornik.

Kremlj odbacio bilo kakvu umiješanost Rusije

Podsjetimo, Kremlj je zvanično odbacio bilo kakvu umiješanost ruskih institucija u ubistvo državljanina Gruzije, dok je portparol ruskog predsjednika Dmitrij Peskov konstatovao da su u pitanju isključivo neosnovane pretpostavke koje su eskalirale u njemačkim medijima.

Sa druge strane, o protjerivanju ruskih diplomata oglasio se i zamjenik šefa odbora za međunarodne poslove gornjeg doma ruskog parlamenta Andrej Klimov, koji je rekao da Moskva ima sve osnove da primijeni kontramere ukoliko se ispostavi da su protjerani radnici Ambasade Rusije u Njemačkoj ― diplomate, a ne tehničko osoblje.