NATO pažljivo odabrao dan za provokaciju Rusije
1 min read
NATO provokacija Rusije
NATO namjerava da 9. maja, kada svijet slavi Dan pobjede nad fašizmom, organizuje krupne vojne manevre kako bi se uvježbavala odbrana od potencijalnog neočekivanog napada Rusije na jednu od članica Sjeveroatlantske unije, saznaje „Špigl“.
Vježbe će, kako prenosi ovaj njemački list, trajati šest dana, tokom kojih će NATO simulirati napad Rusije na neku od zemalja-članica, a potom i vojnu reakciju Alijanse, prenosi Sputnjik.
Svi detalji ovih vježbi se drže u strogoj tajnosti, piše „Špigl“, ali i navodi da će se ovom prilikom isprobavati „unutrašnji mehanizmi“ Alijanse, na šta je NATO spreman u slučaju neočekivanog napada „agresora“, kao i na koji način će se donositi političke odluke da bi reakcija NATO-a bila munjevita.
Iako će se uvježbavati odbrana, NATO ovom prilikom ipak neće prebacivati ljudstvo i vojnu tehniku, budući da cilj vježbi nije da se zastraši Brisel, već da se ustanovi koliko je vremena potrebno NATO-u da usvoji važne odluke, kao i koliko je potom vremena potrebno ambasadorima članica da te odluke proguraju u skupštinama matičnih zemalja.
Vojni analitičar Andrej Koškin za Sputnjik kaže da nema sumnje da je NATO izabrao baš Dan pobjede kao dan kada će ti manevri biti pokrenuti, sa ciljem da se pruži „adekvatan“ odgovor na vojnu paradu koja se tim povodom tradicionalno održava u Moskvi.
„U tome nema dileme, budući da se nalazimo u stanju, rekao bih, hibridnog rata, u kojem je glavno polje bitke — medijski prostor. Naravno da su potrebni senzacionalistički naslovi koji bi opravdavali njihovu poziciju, samim tim je i vojna vježba najavljena za Dan pobede, kada će Crvenim trgom defilovati ruski vojnici i vojna tehnika“, ističe.
Prema njegovim riječima, to je svojevrsni odgovor Alijanse na „agresivno zveckanje oružjem“, koje će se tog dana čuti na Crvenom trgu.
Istovremeno, Koškin podsjeća da je Rusija, uprkos svim nastojanjima NATO-a da pogorša situaciju u odnosima između Brisela i Moskve, poprilično otvorena i stalno insistira na tome da su pregovori jedina varijanta koja može dovesti do potencijalnog razoružavanja.
„Međutim, uprkos tome, Rusiju uvlače sve dublje u konflikt, iako zvanična Moskva stalno govori da je spremna na ustupke, da želi da pruži ruku pomirenja, ali ne da ujedno i zanemari sopstvene interese ili da oslabi svoju bezbjednost“, ukazuje on.
Koškin navodi i da je, istorijski gledano, sve to povezano sa završetkom Drugog svjetskog, odnosno, Velikog otadžbinskog rata kako ga zovu Rusi, budući da je taj datum izuzetno važan za ruski narod.
„Rusi taj dan slave kako ne bi zaboravili šta se sve desilo u to vrijeme. Međutim, zemlje Alijanse žele da pokažu da istorija nije dobro rasporedila slavu koju su zemlje odnijele nakon pobjede nad fašizmom, tačnije, žele da izvrnu činjenice da je Rusija jedna od najzaslužnijih za pad nacističke Njemačke“, ističe.
Koškin dodaje i da se Alijansa ovim manevrima priprema ako ne baš za revanš, onda da učini da se ta „istorijska nepravda“ ispravi.