Nacrt zakona o javnom okupljanju: Policija neće moći da zabrani spontana okupljanja i proteste

Vlada je utvrdila nacrt zakona o javnom okupljanju, kojim će biti dozvoljeno organizovanje okupljanja na deset metara ispred zgrade Vlade i 15 metara ispred zgrade Skupštine Crne Gore. Zakon je utvrđen na jučerašnjoj sjednici Vlade, kojoj je predsjedavao premijer Milo Đukanović, a donosi još jednu novinu policija neće moći da zabrani ni sponatna okupljanja i proteste.

To predviđa član 13 nacrta zakona, u kojem se navodi da će policija u slučaju nenasilnog okupljanja više od 20 lica, kao reakcija na određena dešavanja koja se nije mogla predvidjeti zakonom, upozoriti učesnike na te okolnosti i neće dozvoliti nasilje, ali neće prekidati skup.

Poslanici su 28. decembra prošle godine glasovima vladajuće DPS-SDP koalicije usvojili Zakon o javnim okupljanjima kojim se zabranjuju protesti na 50 metara od zgrada Vlade, Skupštine, predsjednika i Ustavnog suda.

Novi zakon znatno smanjuje ta ograničenja, pa će sada moći da se priđe na deset metara od zgrade Vlade. Članovi radne grupe koja je izradila nacrt zakona mjerili su u prisustvu policajaca koliko tačno to iznosi u odnosu na ulaz u zgradu Vlade i došli do zaključka da će demonstranti imati na raspolaganju drugu traku Karađorđeve ulice i trotoar naspram stambene zgrade. Što se tiče protesta ispred Skupštine, demonstracije će moći da se organizuju na istom prostoru na kome Demokratski front organizuje proteste od septembra ove godine, dakle, na Bulevaru Svetog Petra Cetinjskog.

Po članu šest nacrta zakona, prostor prikladan za javno okupljanje i javnu priredbu je javno mjesto pristupačno i prikladno za okupljanje lica čiji broj i identitet nije unaprijed određen i na kojem okupljanje lica ne dovodi do ugrožavanja ljudskih prava i sloboda i posebnih manjinskih prava i sloboda drugih lica, zdravlja lica i bezbjednosti lica i imovine.

Za javno okupljanje i organizovanje javne priredbe nije prikladan prostor koji se nalazi na udaljenosti deset metara od objekta u kojem je smještena Vlada Crne Gore, odnosno na udaljenosti 15 metara od objekata u kojima su smješteni Skupština Crne Gore, predsjednik Crne Gore i Ustavni sud Crne Gore, navodi se u nacrtu zakona.

Prilikom prijave skupa, potrebno je da podnosilac prijave da policiji podatke o organizatoru, a ako je u pitanju pravno lice, treba da dostavi naziv i sjedište, lično ime i kontakt telefon odgovornog lica u pravnom licu. Za fizičko lice potrebni su lično ime, jedinstveni matični broj, adresa, mjesto prebivališta i kontakt telefon vođe okupljanja, kao i podaci o prostoru, datumu i vremenu održavanja i trajanju javnog okupljanja, programu i cilji javnog okupljanja i procjena broja učesnika.

Policija može privremeno ograničiti slobodu javnog okupljanja ako je to ograničenje nužno u demokratskom društvu radi sprečavanja narušavanja javnog reda i mira, vršenja krivičnih djela, ugrožavanja ljudskih prava i sloboda i posebnih manjinskih prava i sloboda drugih lica, bezbjednosti lica i imovine, ili na zahtjev organa državne uprave nadležnog za poslove zdravlja.

Učesnicima javnog okupljanja, kao i licima koja se kreću prema prostoru na kojem se održava javno okupljanje, zabranjeno je nošenje predmeta pogodnih za nanošenje tjelesnih povreda, kao i alkoholnih pića. Učesnici javnog okupljanja ne smiju nositi uniforme, djelove uniformi, odjeću, oznake ili druga obilježja kojima se poziva ili podstiče na oružani sukob ili nasilje, kršenje ljudskih prava i sloboda i posebnih manjinskih prava i sloboda drugih lica, nacionalnu, rasnu, seksualnu, vjersku ili drugu neravnopravnost, mržnju i netrpeljivost, piše u nacrtu zakona.

Kada je krajem prošle godine usvojen zakon, PzP je predao Ustavnom sudu inicijativu za ocjenu ustavnosti. Oni su tada naveli da se spornim odredbama o zabrani okupljanja na 50 metara bez razumnog opravdanja uvode apsolutne zabrane različitih oblika održavanja mirnih okupljanja. Ista odredba, kako su ukazali, ne ispunjava standard zakonitosti u smislu stavova Evropskog suda. Međutim, Ustavni sud nikada nije odgovorio na tu inicijativu.

Iz Vlade je juče saopšteno da su među razlozima za donošenje novog zakona i promovisanje slobode okupljanja, ograničavanje okupljanja u mjeri koja je neophodna demokratskom društvu radi zaštite javne bezbjednosti, zaštite prava, slobode i zdravlja drugih lica i normiranje jedinstvenih pravila za ponašanje organizatora učesnika okupljanja, kako bi se obezbijedio miran karakter tih okupljanja i implementacija instituta međunarodnog prava iz te oblasti. 

Rok mora da bude promijenjen

Član radne grupe koja je izradila zakon Milan Radović (Građanska alijansa) rekao je sinoć za „Dan“ da predloženi akt predstavlja značajan napredak u odnosu na dosadašnji.

„Smatram da će ovim predlogom biti unaprijeđeno pravo na mirno okupljanje. Ono što je dobro, između ostalog, jeste to što se uvodi spontano okupljanje, kao i ograničavanje okupljanja u mjeri koja je neophodna u demokratskom društvu radi zaštite javne bezbjednosti, zaštite prava, slobode i zdravlja drugih lica“, rekao je Radović.

On je dodao da neke stvari još nijesu u skladu sa standardima u ovoj oblasti i sa našim ustavom.

„Opet se u predlogu našlo da će U prava policije dozvoljavati mirna okupljanja. Nema prostora za kraće prijavljivanje od pet dana jer je dato isključivo rješenje, a isto je i kada je u pitanju prostor ispred institucija“, kazao je on.

„Radna grupa je imala dobru saradnju sa MUP-om i ostvaren je visok stepen saglasnosti, tako da očekujem da će taj resor biti otvoren za sugestije koje smo dobili od eksperta i drugih NVO i koje bi mogli dati poslanici tokom usvajanja u parlamentu kako bi zakon bio u potpunosti usklađen sa Ustavom i standardima“, kazao je Radović.