Na današnji dan je pala Troja, umrli Valtazar Bogišić i Danijel Defo…

Prema uvreženom istorijskom mišljenju, 24. arpila 1184. godine prije nove ere, pala je Troja, čime je okončan „Trojanski rat“ između Ahajaca i Troje. Osnovni izvor o ovome ratu je istorijski ep „Ilijada i Odiseja“.
Dva najveća simbola ovog rata su najsposobniji atnički ratnik Ahilej i tzv. „Trojanski konj“ kao vrhunac ratne improvizacije, lukavstva i taktike. Na osnovu ovog događaja je nastala i čuvena misao koja je izgovorena u Vergilijevoj „Enejidi“: „Ne vjerujte konju, Trojanci! Šta god da je, plašim se Danajaca kad darove nose.“ Od toga je nastala savremena poslovica. „Čuvaj se Danajaca (tj. Grka) i kad darove nose“, kao i izraz „danajski darovi“.

Jedan od najpoznatijih istoričara prava i nekadašnji ministar pravde Crne Gore, Valtazar Bogišić, umro je na današnji dan 1908, u Rijeci, u 73. godini života. Bio je aktivni član „Ujedinjene omladine srpske“, „Srbokatoličkog pokreta u Dubrovniku“, „Družine za oslobađanje i ujedinjenje srpsko“. Međutim, njegova bogata profesionalna karijera i aktivizam u velikoj mjeri su vezani za Crnu Goru, kojoj je napisao „Opšti imovinski zakonik za Kraljevinu Crnu Goru“ 1888. U Crnoj Gori je, takođe na poziv knjaza Nikole, obavljao posao Ministra pravde od 1893. Tvorac je čuvene izreke, poslovičnog karaktera: „Što se grbo rodi, vrijeme ne ispravi“.

Na današnji dan, 1731. godine, u Londonu, umro je čuveni engleski pisac i satiričar Danijel Defo. Njegova najpoznatija djela su: Robinson Kruso, Zapisi iz dobar kuge, Mol Flanders, Pukovnik Džek i druga. Bio je čovjek burnog karaktera, svaštario je u poslovima i pisao veliki broj pamfletističkih tekstova – miješajući se na, sebi svojstven, način u politički život.

Dvadesetičetvrti dan mjeseca aprila ostaće upamćen i po objavi rata Osmanskom carstvu od strane Rusije (1877); antibritanskom Vaskršnjem ustanku u Irskoj (1916); Kina je lansirala prvi satelit (1970). Takođe, na današnji dan su rođeni američki diplomata Ričard Holbruk (1941); hrvatski košarkaš Dino Rađa (1967); ali su i umrli austrijski vojskovođa Eugen Savojski (1736); indijski duhovni vođa Sai Baba (2011).
Datum pada Troje su verovatno videli na ručnom satu Breda Pita.
Troja je najvjerovatnije bila Skadar. Takvi epovi postoje na našem prostoru, setite se epa Zidanja Skadra. Prokletije su se zvale Trojanske planine sve do prije 100 godina unazad. Troja je bila pored jezera gdje je bilo dosta jegulja a jezero se zvalo Skodrum, na ušću rijeke. Kosovski ciklus pesama je odlika neke davne bitke dobra protiv zla.
Na današnji dan (23. april) 1913. godine, crnogorska vojska je nakon skoro 6 meseci opsade zauzela Skadar, jednu od srpskih srednjovekovnih prestonica. U završnim borbama za oslobođenje Skadra, rame uz rame borile su se srpska i crnogorska vojska. Ljudski gubici su bili ogromni, oko 5000 crnogorskih i 2000 srpskih vojnika. Ostale su zapisane reči Petra Bojovića, komandanta Primorskog kora, koji je združenim vojskama poručio: „Skadar je poslednja tačka koju još drže poslednji ostaci razlomljene turske carevine. Vi imate, junaci, da učinite još jedan i poslednji snažni napor, pa da ništite i poslednje ostatke turske sile na Balkanu i da ovladate gordim Skadrom. Ja sam tvrdo ubeđen da ćete vi i sada savesno i junački vršiti svoju dužnost kao i do sada i da udruženoj našoj bratskoj snazi i hrabrosti neće moći odoleti skadarska posada, nego ćemo je u ime Boga pobediti i Skadar zauzeti.“ Ipak, svega 3 sedmice nakon oslobođenja, pod pritiskom velikih sila, srpska i crnogorska vojska su bile primorane da napuste Skadar i predaju ga na međunarodnu upravu.
Eh. te velike sile !
Tragovi im smrde nečovještvom
– odvajkada pa do dana današnjega.