Na brdu Kalenica kod Štipa obeležena 108. godišnjica Bregalničke bitke – pomen srpskim ratnicima u kapeli Donje Karaslare
1 min read
Povodom obeležavanja 108. godišnjice Bregalničke bitke, u skladu sa Državnim programom obeležavanja godišnjica istorijskih događaja oslobodilačkih ratova Srbije, danas je održana centralna ceremonija polaganja venaca i odavanja počasti palim srpskim ratnicima kod obeležja nekadašnje kosturnice na brdu Kalenica kod Štipa i, u Spomen-kosturnici u mestu Donje Karaslare kod Velesa, u Severnoj Makedoniji.
U ime Vlade Republike Srbije lovorov venac je položio i na komemoracijama govorio državni sekretar Ministarstva za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja Republike Srbije Miodrag Kapor. Venac je položio sa ambasadorkom Srbije u Skoplju Nevena Jovanović, sa izaslanikom odbrane potpukovnikom Vujicom Vukobratovim. Vence i sveže cveće su položili i predstavnici srpskih stranaka i asocijacija u Severnoj Makedoniji.
Posle ceremonije kod Štipa, u kapeli Spomen kosturnici Donje Karaslare kod Velesa, posle polaganja venaca, pomen poginulim i umrlim srpskim vojnicima u balkanskim ratovima služio je sveštenik kanonske Pravoslavne Ohridske arhiepiskopije SPC, Marko Manojlović.
Obeležje na brdu Kalenica kod Štipa je na mestu nekadašnje spomen-kosturnice gde su zemni posmrtni ostaci oko 6.000 srpskih ratnika palim u Bregalničkoj bici. Od 2015. godine obeležavanje Bregalničke bitke je sastavni deo Državnog programa obeležavanja godišnjica istorijskih događaja oslobodilačkih ratova Srbije. Na pomenutom lokalitetu Udruženje za zaštitu i očuvanje srpskih spomenika u Makedoniji, postavilo je spomen ploču na mestu nekadašnje spomen-kosturnice.
Bitka na Bregalnici vodila se u vremenu od 30. juna ‒ 9. jula 1913. godine. Posle Prvog balkanskog rata, i neuspeha u dogovoru srpskih i bugarskih diplomata oko podele teritorija osvojenih od Osmanskog carstva došlo je do ratnog okršaja. Srbija je, po saveznom ugovoru, smatrala da se rešenje spora preda arbitražnom sudu Rusije. No, Bugarska, pod uticajem vojničke partije, a podsticana Austrougarskom, odbija da sačeka rešenje ruskog cara, i već je 30. juna 1913., bez najave rata, izvršila prepad na srpsku i grčku vojsku i time započela rat u isto vreme i bitku na srpskom frontu. Prostor na kome se odvijala bitka, protezao se od Carevog vrha na Osogovskoj planini, niz oba njegova grebena, koji se spuštaju na jug i jugozapad, obema stranama Zletovske reke do njenog ušća u Vardar.
U Bregalničkoj bici su učestvovale 1. i 3. armija, 7 pešadijskih i 1. konjička divizija (127 bataljona, 253 topa i 33 eskadrona), svega oko 176.000 boraca sa 253 topa sa srpske strane. Sa bugarske strane je bila 4 armija, makedonsko-jedrensko opolčenje, 4 divizije i 3 brigade (95 bataljona, 230 topova), oko 130.000 boraca.
Prema vojnim podacima, gubici kod 1. i 3. srpske armije bili su oko 20.000 mrtvih i ranjenih, kod 4. bugarske armije oko 30.000 mrtvih, ranjenih i zarobljenih. Najžešći boj je doživela timočka divizija, koja je uspešno branila juriše dvaputa nadmoćnijih Bugara.
Pobeda srpske vojske nad bugarskim trupama bila je odlučujuća za pobedu Srbije u Drugom balkanskom ratu.
Izvor: SPONA
M.S.
Foto A.P.
Pročitajte JOŠ:
VELIČANSTVENA PLJEVLJA: Vidovdan u znaku trobojke i kosovskih vitezova!
Grobovi srpskih junaka , razasuti su širom Balkana.To je tragedija srpskog korpusa koji se od tih ratova nikada nije oporavio.
Još veća tregedija je što su njihove grobove zaboravili i današnje generadžije uopšte ne znaju za njih.
Srbija to treba da popravi .Đačke eskurzije moraju da prate slabnu prošlost i da obilaze ova vojnička grobljai spomenike.Svaki đak u toku svog školovanja mora da napiše jedan esej o nekoj bici i vojničkom grobljju koje je vezano za nju.