Monstat prikriva istinu: Ispod apsolutne linije siromaštva četvrtina građana Crne Gore

Podatak Monstata je karikaturalan i neodrživ, reagovala je predsjednica Fondacije Banke hrane Crne Gore Marina Medojević, naglasivši da ispod apsolutne linije siromaštva živi čak četvrtina građana Crne Gore.

„Nakon 4 godine pauze, Monstat je konačno objavio podatke o siromaštvu u Crnoj Gori. Prema ovim rezultatima apsolutna linija siromaštva je 192 evra a samo 4,4% stanovništva ima ekvivalentnu potrošnju manju od ovog iznosa. Tako je po ovim anketama ekstremno siromaštvo u Crnoj Gori smanjeno sa 8,6% iz 2013, i na 4,4% u 2017. godini. Prema ovim analizama siromaštvo u Crnoj Gori je za ove 4 godine smanjeno za 51%“, kazala je Medojević i istakla:

„Banka hrane mora iskazati svoje ne malo zaprepašćenje sa ovim podacima, jer je stanje na terenu u direktnoj komunikaciji sa socijalno ugroženim građanima, dijametralno suprotno.

Prema našim podacima, broj zahtjeva za pomoć u hrani koji su primili naši volonteri u poslednje 4 godine se udvostručio. Samo malo dublja analiza ovih podataka će jasno pokazati da su oni nerealni i nemogući“.

Prema podacima Monstata, podsjeća, u Crnoj Gori živi samo 27.800 građana čija su primanja manja od 192 evra mjesečno.

„Stvarnost je, na žalost, apsolutno drugačija. U Crnoj Gori u 2017. je bilo 50.263 nezaposlenih, 26.873 lica je primalo materijalno obezbjeđenje porodice, 10.000 penzionera je primalo penzije niže od 192 evra, dok je 36.639 zaposlenih primalo zaradu manju od 192 evra. Samo ove tri kategorije stanovništva čine 123.541 lica, koja imaju mjesečne prihode manje od apsolutne linije siromaštva, što stopu apsolutnog siromaštva podiže na cijelih 19.99%“, naglasila je Medojević.

Ova analiza brojeva i strukture lica koja imaju manje mjesečne prihode od apsolutne linije siromaštva, napominje predsjednica Banke hrane, „jasno pokazuje da su ankete Monstata daleko od relanog stanja i da ne mogu da realno procjene nivo, strukturu i razmjere siromaštva u Crnoj Gori“.

„Poznato je da se stopa siromaštva na održiv način može smanjiti samo novim zapošljavanjem i povećanjem prihoda.

Kada uporedimo i te parametre, koje je takođe objavljivao Monstat, dolazimo do istog zaključka. Naime, u 2013. godini ukupno je bilo 171.474 zaposlenih, sa prosječnom zaradom od 479 evra, dok je nezaposlenih bilo 31.673. U 2017, broj zaposlenih je bio 183.271, broj nezaposlenih 50.263 a prosječna zarada je bila 510 evra.

Vidi se da u ovom periodu nije bilo nikakvog eksplozivnog dinamičnog rasta zaposlenosti i prosječnih zarada, a došlo je do značajnog rasta nezaposlenosti, što je i najvažniji generator siromaštva kod nas“, ukazuje Medojević i ističe:

„Zaposlenost je za 4 godine porasla za 17.797 lica, a prosječna zarada je porasla za 31 evro mjesečno. Te više nego skromne pomake na bolje, anulira značajan rast nezaposlenosti sa 31.673 u 2013 na 50.263 u 2017.godini.

U posmatranom periodu otvoreno je 17.979 novih radnih mjesta, ali je zatvoreno 18.590, što znači da je realno došlo do smanjenja broja zaposlenih za 521 lice .Poznato je da jedan nezaposleni, četiri siromašna“.

Ovdje, dodaje, još nisu uzeti u obzir dugovi stanovništva za struju od 120.000.000 evra ili 600 evra prosječno po brojilu, dugove bankama, rođacima i prijateljima, kašnjenja isplata alimentacija samohranim  majkama i još mnogo troškova koji socijalno ugroženi građani plaćaju isto kao i najbogatiji građani ove zemlje.

„Činjenica je da pod pritiskom ekstremne gladi Crkva, NVO otvaraju narodne kuhinje širom Crne Gore, čiji kapaciteti ni izbliza ne mogu da pokriju potražnju od najugroženijih stanovnika“, napominje Medojević i zaključuje:

„Sve u svemu, anketa Monstata ne može da izdrži test elementarnih činjenica o našem socijalno-ekonomskom ambijentu i realnoj raširenosti i strukturi siromaštva u Crnoj Gori.

Koliko ljudi u stanju siromaštva, strategiju preživljavanja zasniva na kriminalu, prosjačenju, švercu, sivoj ekonomiji, teško je procjeniti, ali takve aktivnosti, sigurno ne smiju biti alternativa snažnom ekonomskom rastu, povećanju zaposlenosti i efikasnoj proaktivnoj socijalnoj politici koja će obezbjeđivati realne i održive mehanizme za izlazak naših ljudi iz siromaštva koje već u Crnoj Gori ima karateristike trajnog i strukturnog problema“.

Banka hrane je, podsjeća, u toku 9 godina svog postojanja konsantno ukazivala na relativizaciju problema siromaštva putem zvanične statistike, koji imaju za cilj prikrivanje stvarnih razmjera ove socijalne patologije.

„Samo Banka Hrane je preko svojih humanitarnih akcija pomogle više od 18.500 porodica, koje su uglavnom višečlane, tako da je podatak Monstata da samo 27.800 građana ima prihoda i potrošnju ispod 192 evra neodrživ i karikaturalan“, naglasila je Medojević.