Mitropolit Ilarion: Ruska crkva je uz narod Crne Gore! Sa Hristom nema straha

Ruska pravoslavna crkva čvrsto je uz Srpsku crkvu i njene vjernike u njenoj plemenitoj, svetoj borbi koju vodi u Crnoj Gori. Narod je tamo ustao da brani svoju crkvu, jer je ogorčen kontroverznim zakonom koji predviđa oduzimanje hramova i imovine. Vlast u Crnoj Gori mora da bude svjesna da ne može ići protiv sopstvenog naroda, jer joj narod to neće oprostiti.

Ovu poruku, povodom dubinske društvene krize koja već gotovo dva mjeseca potresa Crnu Goru, upućuje predsjednik Odjeljenja za spoljne crkvene veze Moskovske patrijaršije mitropolit volokolamski Ilarion (Alfejev). Posjetu Beogradu poznati ruski arhijerej, koji obavlja dužnost šefa diplomatije Ruske crkve (RPC), iskoristio je da podrži pravoslavni narod u Crnoj Gori uz jasno upozorenje tamošnjoj vlasti:

– Predsjednici država ne mogu stvarati crkve. Na čelu naše crkve je Gospod Isus Hristos, a njen čuvar je vjerni narod. Šefovi država i vlada treba da se bave politikom, a crkvenim pitanjima neka se bave ljudi crkve.

* Kako se na svenarodni pokret odbrane svetinja u Crnoj Gori gleda u Moskovskoj patrijaršiji?

– Sličnu situaciju imali smo u Ukrajini. Tadašnji predsjednik Porošenko umislio je da može lično da stvori novu crkvu, nezavisnu od RPC, i da će mu to pomoći u izbornoj trci. Pretrpio je žestok poraz, ali je svojim djelovanjem nanio veliku štetu. Zakon koji je sada usvojen u Crnoj Gori otvara veoma široke mogućnosti za samovolju svjetovnih činovnika. Narod je s pravom ogorčen.

* Kakav je stav Ruske crkve o kontroverznom zakonu o slobodi vjeroispovijesti?

– Pažljivo pratim tamošnju situaciju. Predsjednik Đukanović mi je poslao svog ambasadora da mi ono što se tamo događa objasni sa pozicije vlasti Crne Gore. U zakonu je navedeno da sva crkvena imovina sagrađena do 1918. godine prelazi u ruke države, a nekakav državni organ će odlučivati o tome kome će predati tu imovinu. To je direktno miješanje države u crkvene poslove. Ovim zakonom otvara se mogućnost da se Crkvi oduzimaju hramovi i daju bilo kome – raskolnicima, inoslavnim hrišćanima… To je sa stanovišta crkve neprihvatljivo.

* Koja je vaša poruka hiljadama vjernika i građana Crne Gore koji mirno i dostojanstveno brane pravdu?

– Desetine hiljada ljudi koji izlaze na ulice u Crnoj Gori potvrđuju da je narod budni čuvar Crkve i da će je uvijek odbraniti. Predstavnici državne vlasti koji idu protiv svog naroda i protiv Crkve neće dobro završiti. Pozivam vjernike SPC koji žive van Srbije da se ne plaše svjetovnih vlasti, jer one ne mogu uništiti Crkvu. One je mogu oštetiti, mogu pokušati da je potkopaju, kao što su to decenijama činile bezbožničke vlasti u Sovjetskom Savezu. Ali, čak i posle svih progona u SSSR Crkva je odoljela, učvrstila se i danas predstavlja veliku duhovnu i moralnu silu, koja duhovno povezuje narode na cjelokupnom kanonskom prostoru Svete Rusije. Dakle, ne samo u Rusiji, nego i u Ukrajini, Belorusiji, Moldaviji, pribaltičkim republikama, u Centralnoj Aziji, višemilionskoj dijaspori. Pravoslavna crkva je iznad političkih granica.

* Srpska patrijaršija pozvana je u Vaseljensku patrijaršiju na razgovore o statusu nepriznate crkve u Sjevernoj Makedoniji. Da li je opravdan strah da se i tamo ne ponovi ukrajinski crkveni scenario?

– Ruska crkva duboko je ubijeđena da pitanje regulisanja kanonskog statusa pravoslavne crkve u Sjevernoj Makedoniji treba da se rješava isključivo putem dijaloga između SPC i nepriznate crkve Sjeverne Makedonije. Patrijarh konstantinopoljski nikako ne pripada tom dijalogu. On je umislio da mu pripada pravo da upada na kanonsku teritoriju drugih pomesnih crkava i rešava probleme koji tamo postoje. Tako je pokušao da reši problem raskola u Ukrajini, oslonio se na svjetovne političare koji su mu obećali da će se, ukoliko Ukrajini odobri autokefalnost (ne crkvi ili narodu, već državi) svi episkopi, i kanonski, i raskolnički, ujediniti oko nje. Ništa od toga se nije dogodilo, jer je kanonska Ukrajinska crkva ostala jedinstvena, ujedinjena oko mitropolita Onufrija, koji je jedini kanonski poglavar pravoslavlja u ovoj zemlji. Vartolomejeva promjena pozicije pod uticajem političara, sa naše tačke gledišta, kanonski je prestup za koji će odgovarati pred Bogom. Ako se bude uplitao i u odnose između SPC i makedonske crkve, postoji bojazan da će to proizvesti slične posljedice.

* Ima li nade za ponovno uspostavljanje redovnog poretka u pravoslavlju, posle nekanonskih poteza Vaseljenske patrijaršije i njenog poglavara?

– Konstantinopoljski patrijarh Vartolomej nije zainteresovan za međupravoslavno razmatranje problema koje je napravio svojim antikanonskim postupcima. On je zauzeo stav da samo on može da saziva međupravoslavna savjetovanja, ali to ne čini. Jerusalimski patrijarh nedavno je inicirao sazivanje jednog ovakvog skupa i pozvao u Jordan sve poglavare pomjesnih pravoslavnih crkava. Patrijarh Vartolomej mu je odgovorio veoma oštrim pismom u kojem ga je prekorio što u prepisci koristi engleski jezik, ali i optužio ga da prisvaja prava koja pripadaju isključivo Vartolomeju. U situaciji kada je konstantinopoljski patrijarh odstranio samog sebe kao opštepravoslavno težište, pomjesne pravoslavne crkve će, naravno, tražiti druge mogućnosti za dijalog i razmatranje postojećih problema.

Srpska pravoslavna crkva i njeni vjernici izloženi su velikim iskušenjima i pritiscima na Kosovu i Metohiji, u Crnoj Gori, Hrvatskoj… Kako da se bori sa ovim problemima?

– Ostanite vjerni Hristu, ostanite vjerni svojoj Crkvi, i ničega se ne bojte!

Izvor: Večernje novosti

Pročitajte još:

(VIDEO) Crna Gora Transparentno: Cijepanje srpske zastave – jedan od boljih košarkaških poteza