Mitropolit Amfilohije: Vlada Crne Gore gora od Tita

Mitropolit crnogorsko-primorski Amfilohije ocijenio je da je Nacrt zakona o slobodi vjeroispovijesti, koji je pripremila Vlada Crne Gore, primitivniji nego zakon iz vremena komunističke Jugoslavije, ističući da ljudi koji predlažu taj zakon su, prije svega, vaspitavani u anticrkvenom duhu.

On je to kazao na Međunarodoj naučnoj konferenciji ”Sloboda vjeroispovijesti ili uvjerenja u Crnoj Gori“, koja je počela danas u Podgorici.

Skup organizuju Mitropolija crnogorsko-primorska i Konferencija evropskih crkava iz Brisela.

Pozdravljajući učesnike konferencije, mitropolit Amfilohije je kazao da se sloboda temelji na Hristu bogočovjeku i njegovom vaskrsenju koje je temelj istinske slobode ljudskog življenja na zemlji, a u isto vrijeme i slobode od smrti i time zadobijanja vječne slobode i dostojanstva.

–Ako čovjek nije vječno biće onda sav njegova trud i borba za slobodu na zemlji se pokazuje besmislena. Crkva Hristova je bila i ostala svjedok te i takve slobode, naveo je on.

Prema njegovim riječima, Crkva je nosilac buđenja ljudskog bića za slobodu na zemlji i pobjedu zla – mržnje koja ugrožava ljudsko biće i njegovu slobodu.

–Crkva i postoji da oslobodi čovjeka i čovječanstvo od zla, mržnje, robovanja onome što nije dostojno čovjeka, da bi kroz ovaj život mogao da zadobije i tu ontološku slobodu. Crkva je dakle, svjedok te i takve slobode, bila i ostala do naših vremena. I u svim istorijskim periodima, i na Istoku i na Zapadu, ona se borila za tu i takvu slobodu, ne prosto za slobodu vjeroispovijesti ili uvjerenja, nego uopšte za slobodu ljudskog bića i oslobođenje od svega onoga što ugrožava ljudsko biće i što ga ponižava, istakao je mitropolit Amfilohije, a prenosi sajt Mitropolije crnogorsko-primorske.

On je podsjetio na razloge zašto predloženi Nacrt zakona o slobodi vjeroispovijesti nije prihvatljiv, pa je čak i primitivniji nego zakon iz vremena komunističke Jugoslavije, ističući da ljudi koji predlažu taj zakon su, prije svega, vaspitavani u anticrkvenom duhu posleratnog vremena.

Naglasio je da su ranije sklopljeni temeljni ugovori sa Rimokatoličkom crkvom – Vatikanom, Islamskom i Jevrejskom zajednicom, a da je jedina zajednica koja je ostala van toga još uvijek Mitropolija crnogorsko- primorska, odnosno Srpska pravoslavna crkva.

Istakao je da je u posljednje vrijeme bilo susreta sa ministrom pravde Zoranom Pažinom povodom formulisanja zakona i da to daje nadu da će problemi biti prevaziđeni.

Prečasni Kristijan Kriger, predsjednik Konferencije evropskih crkava iz Brisela, kazao je da u demokratskim državama sloboda religije i uvjerenja se posmatra kao pokazatelj ljudskih prava i znak postojanja jednog modernog svijeta.

–Međutim, neke od članica Konferencije evropskih crkava se suočavaju sa diskriminatornim zakonima koji narušavaju to temeljno pravo. Zapravo sekularizacije društva i religiozni pluralizam koji je donešen kroz mobilnost često čini neophodnim da države sada revidiraju svoju legislativu koja je upravljala u prošlosti vjeroispovijestima i uvjerenjima pod različitim uslovima, rekao je on.

Kriger je naglasio da države imaju nespornu dužnost da štite i promovišu pravo na slobodu vjeroispovijesti ili uvjerenja i da pomažu religioznim zajednicama institucijama da dođu do pravnog priznanja.

–Konferencija evropskih crkava kao i Mitropolija, podržava napore države Crne Gore da revidira svoje zakone tako da se oni usklade sa evropskim zakonima i sa pravnim tekovinama Evropske unije kako se ova država priprema da joj se jednog dana priključi. Naročito pozdravljamo odluku da se zamjeni zastareli zakon iz 1977. sa novim zakonom o slobodi vjeroispovijesti, uključujući odredbe o pravnom statusu i poziciji crkava i vjerskih zajednica. Međutim, rečeno nam je da pripremne procedure su rezultirale sa nacrtom zakona koji ima probleme u mnogim djelovima. Vjerujemo da ti djelovi trebaju i moraju biti ispravljeni i korigovani, ali takođe vjerujemo da su ti problemi mogli biti izbjegnuti da je pripremni proces bio transparentan i da su u njemu učestvovali svi zainteresovani subjekti, kazao je on.

Kriger je rekao da Konferencija evropskih crkava može savjetovati ne samo članice u ovom regionu već i vlasti kako bi se ostvarila uspješna i plodonosno saradnje između država i crkve kao što je definisano u članu 17 Sporazuma o funkcionisanju Evropske unije.

-Unaprijed se radujem produktivnoj razmjeni informacija i ideja i učenju o situaciji i kontekstu u kojoj crkve funkcionišu u Crnoj Gori. Nadam se da će ove zabrinutosti koje su pomenute i sugestije koje ćemo dati biti uzete u obzir od strane Vlade Crne Gore i da će oni ponovo razmotriti izmjenu Nacrta zakona kako bi bio kompatibilan sa univerzalnim standardima o ljudskim pravima i slobodama vjeroispovijesti ili uvjerenja, naveo je on.

Prof. dr Ahmed Šahid, specijalni izvjestilac Ujedinjenih nacija za slobodu vjeroispovijesti i uvjerenja putem video poruke je pozdravio sve učesnike konferencije i zahvalio se na pozivu.

Izrazio je nadu da će država Crna Gora uvažiti preporuke i stručna mišljenja koja će se čuti na skupu i tako donijet zakon o slobodi vjerospovjesti koji će biti usaglašen sa evropskim standardima i zakonima.

Protojerej-stavrofor doc. dr Velibor Džomić je mišljenja da je, imajući u vidu da je u Crnoj Gori i dalje na snazi Zakon o pravnom položaju vjerskih zajednica iz 1977. godine, kao i da je Vlada Crne Gore u svom Programu rada za drugi kvartal ove godine najavila usvajanje Predloga zakona o slobodi vjeroispovijesti, neophodno da se na stručan i društveno odgovoran način otvori javni dijalog i sagleda pravo na slobodu vjere, vjeroispovijesti ili uvjerenja iz međunarodnopravne, istorijsko-pravne i pozitivno-pravne perspektive, jer je riječ o univerzalnom ljudskom pravu i slobodi.

–Namjera je da se, otvaranjem stručnog i argumentovanog dijaloga, doprinese opštem dobru i pomogne relevantnim subjektima u izradi novog teksta Nacrta zakona o slobodi vjeroispovijesti, koji bi, za razliku od Nacrta zakona o slobodi vjeroispovijesti iz 2015. godine, u potpunosti bio usaglašen sa međunarodnopravnim okvirima slobode vjeroispovijesti ili uvjerenja uz poštovanje istorijske uloge, doprinosa, prava i legitimnih očekivanja crkava i vjerskih zajednica u Crnoj Gori, kazao je Džomić.