Milovu kandidaturu nisu podržali ni članovi porodice
1 min read
Kandidaturu lidera Demokratske partije socijalista Mila Đukanovića za predsjednika Crne Gore potpisima nisu podržali članovi njegove najbliže porodice – supruga Lidija i sin Blažo, ali ni sam Đukanović.
Ovaj podatak otkrio je juče portal “Borba”, koji je potpise o kandidaturi provjeravao na zvaničnom sajtu Državne izborne komisije. Ovaj medij provjerio je i da li se potpisi funkcionera DPS-a nalaze među potpisnicima Đukanovićeve kandidature. Ako se može vjerovati informacijama sa sajta, njegovu kandidaturu nisu podržali premijer Duško Marković, Milica Pejanović-Đurišić, ministar pravde Zoran Pažin, kao ni direktor policije Slavko Stojanović.
Svi ovi podaci, ipak, uzimaju se sa rezervom nakon skandala sa potpisima predsjedničkim kandidatima Marku Milačiću i Vasiliju Miličkoviću, kada su građani prijavljivali da su im potpisi falsifikovani. Predsjednički izbori biće održani 15. aprila. Đukanovićeva kandidatura na predsjedničkim izborima je njegov pokušaj četvrtog povratka na neku državnu funkciju.
On je najdugovječniji vladar u Evropi, već jednom je obavljao funkciju predsjednika Crne Gore, a sedam puta je bio premijer. Đukanović je 15. februara 1991. godine, na svoj 29. rođendan, izabran za predsjednika Vlade Crne Gore i to mu je bio prvi posao. Za predsjednika DPS-a izabran je 1998. godine. Funkciju predsjednika Vlade obavljao je uzastopno u tri mandata. Petnaestog januara 1998. godine preuzeo je dužnost predsjednika Crne Gore, nakon što je 19. oktobra 1997. godine na, po mnogima, spornim izborima pobijedio Momira Bulatovića. Na funkciju premijera ponovo je izabran 8. januara 2003. godine. Bio je lider Bloka za nezavisnu Crnu Goru.
Početkom oktobra 2006. godine prvi put je donio odluku da se povuče sa najviših državnih funkcija. Bio je poslanik u Skupštini Crne Gore od oktobra 2006. do 28. februara 2008. godine. Na mjesto premijera ponovo je izabran 29. februara 2008. godine, da bi se 21. decembra 2010. po drugi put povukao sa te funkcije. Nije dugo bio bez “predsjedničke” pozicije, jer je u februaru 2011. godine izabran na čelnu poziciju u Košarkaškom savezu Crne Gore. Već naredne godine – u decembru 2012. još jednom se našao na čelu Vlade Crne Gore, da bi se nakon parlamentarnih izbora u oktobru 2016. po treći put povukao sa državnih funkcija.
