Milatović dao časnu pionirsku „Gardijanu“: Nezavisnost Kosova* i sankcije Rusiji su nešto što očekujem da ova Vlada neće mijenjati!

Evropska unija (EU) može pokazati svoju obnovljenu posvećenost principu proširenja tako što će u roku od pet godina u članstvo primiti državu koja je najduže kandidat, Crnu Goru, rekao je predsjednik države Jakov Milatović.

„Naše članstvo bi bilo više od priče o Crnoj Gori. To bi pokazalo zemljama kandidatima da se put reformi isplati“, poručio je on u intervjuu za britanski „Gardijan“.

Milatović boravi u zvaničnoj posjeti Londonu, gdje se danas sastao sa šefom diplomatije te zemlje Džejmsom Kleverlijem, a očekuje se i da se sastane sa kraljem Čarlsom.

Predsjednik Crne Gore je rekao da je proširenje Unije potrebno da bi se povratio politički duh, a ne da se svede na tehničko pitanje. „Cijeli EU proces u posljednjih 10 godina postao je veoma tehnički i od velikog proširenja na istok 2004. izgubio je političku dimenziju“, rekao je on. „Ruska agresija na Ukrajinu djelovala je kao poziv na buđenje u Briselu i drugim evropskim prijestonicama da pristupanje mora da bude geopolitički aspekt. Očigledno, ono zadržava tehničku dimenziju, ali naše članstvo bi pokazalo skeptičnoj javnosti da je proširenje još uvijek živo i da nije samo pitanje elita“.

Milatović je takođe naglasio da se prozapadna orijentacija Crne Gore neće promijeniti iako je mandatar Milojko Spajić – predsjednik Pokreta Evropa sad, u kojem je Milatović zamjenik predsjednika, kako piše „Gardijan“, „bio primoran na savez sa prosrpskom strankom“ da formira vladu poslije parlamentarnih izbora održanih u junu.

Milatović je obećao „stoprocentnu usklađenost sa spoljnom politikom EU“ i „vjerodostojnije“ članstvo u NATO-u.

„Gardijan“ podsjeća da je Crna Gora podnijela zahtjev za pridruživanje EU 2008, dvije godine nakon sticanja nezavisnosti, ali da je napredak zaustavljen zbog zabrinutosti oko korupcije, „dugotrajnog sovjetskog uticaja i endemske političke nestabilnosti“. Hrvatska se, sa druge strane, prijavila 2003. i pridružila 2013, i još uvijek je posljednja zemlja kojoj je to pošlo za rukom, podsjeća list.

„Gardijan“ piše da je Milatović – bivši stipendista Čivninga i ekonomista koji tečno govori tri jezika, u aprilu sa 37 godina izabran za predsjednika države „u nadi da će njegov petogodišnji mandat označiti kraj ere autoritarne politike“. Predstavljajući novoformiranu centrističku stranku Pokret Evropa sad, „slomio je svog rivala Mila Đukanovića, čovjeka koji je zajedno sa svojom strankom, Demokratskom partijom socijalista (DPS), dominirao crnogorskom politikom od osamostaljenja“, navodi list.

Navodi se i da je veliki dio odluke glasača da izaberu Milatovića bio zasnovan na nadi u ekonomsko podmlađivanje i „okončanje korupcije koju podržava država“. „Obećao je duh nacionalnog pomirenja između etničkih grupa i ponudio put iz političke nestabilnosti koja muči funkcionisanje vlade od 2020. Iznad svega, dao je najbolje obećanje o članstvu u EU“, piše u tekstu.

Proširenje je ponovo na vrhu dnevnog reda Brisela. Predsjednica Evropske komisije, Ursula fon der Lajen, rekla je u svom godišnjem obraćanju „o stanju u Uniji“ prošlog mjeseca da se EU mora pripremiti za radikalne promjene potrebne za prijem novih zemalja u blok. „Ne možemo sebi priuštiti da ostavimo naše sugrađane Evropljane iza sebe“, rekla je ona.

Milatović insistira da je od 10 zemalja koje traže članstvo, Crna Gora pravi favorit. Crna Gora je članica NATO-a od 2017. godine, ističe on, koristi euro, a prosperitet po glavi stanovnika je 55 odsto prosjeka EU.

Opisujući sebe kao realistu, on je rekao da je predviđa da bi zemlje članice EU mogle ratifikovati članstvo Crne Gore 2027. godine, što bi dovelo do punopravnog članstva 2028.

Postignut je vitalni napredak po pitanju temeljnog pitanja reforme pravosuđa, rekao je on, što je dovelo do uklanjanja, „a ponekad i hapšenja ‘prljavih ljudi’ u pravosuđu povezanih sa organizovanim kriminalom“.

Milatović je, međutim, priznao da nedostaje politički konsenzus o tome ko treba da popuni upražnjena mjesta, uključujući i mjesto vrhovnog državnog tužioca, koje je upražnjeno od juna prošle godine.

Milatović je rekao da će imati nultu toleranciju na korupciju i da će nova parlamentarna većina dovesti do imenovanja sudija do kraja ove godine. Poboljšanja kad je u pitanju vladavina prava bila bi „veliki signal da zemlja napreduje“, rekao je on.

Dio zamaha od Milatovićevog izbora je, međutim, kako piše „Gardijan“, „nestao zbog nesposobnosti Milojka Spajića, mandatara i suosnivača PES-a da formira vladu“.

Podsjeća se da je ta starnka osvojila najviše glasova na parlamentarnim izborima u junu i 24 od 81 poslanička mandata, što je prvi put da DPS nije uspio da osvoji najviše poslaničkih mjesta otkako je uvedeno višestranačje 1990. godine.

„Spajić je odbacio koaliciju sa DPS-om, ali sa 18 političkih partija koje su dobile mandate, nije uspio da formira većinsku vladu i prošle sedmice je na kraju formirao savez koji je omogućio put do vlasti prosrpskoj koaliciji“, piše britanski list.

Navodi se i da je Spajićeva odluka dovela je do „žestokih kritika“ američke ambasadorke u Crnoj Gori Džudi Rajzing Rajnke, koja je rekla da bi pro-EU aspiracije Crne Gore ometalo formiranje formirale vlada koja bi uključivala stranke koje su se aktivno suprotstavljale „evroatlantskim vrijednostima“. „SAD strahuju da je Spajić formiranjem koalicije sa prosrpskim političkim snagama stvorio u najboljem slučaju nefunkcionalnu vladu, a u najgorem onu koja će izgubiti svoje proevropske akreditive“, piše „Gardijan“.

Milatović insistira da je glavni cilj mandatara bio da obezbijedi „super-većinu u parlamentu“ kako bi došlo do deblokade reformi u pravosuđu.

„Kao predsjednik bio sam veoma jasan od izbora da ostaju tri spoljnopolitička cilja: kredibilnije članstvo u NATO-u, stoprocentna usklađenost sa spoljnom politikom EU, uključujući sankcionisanje Rusije i nezavisnost Kosova, i dobrosusjedski odnosi, uključujući Srbiju i Kosovo. To su principi koje očekujem od nove vlade”, rekao je on.

Međutim, piše „Gardijan“, „bitka koja bjesni“ oko toga da li popis stanovništva može da se održi kako je planirano 1. novembra, pokazuje „u kojoj mjeri etničke podjele mogu da uznemire politiku“. Milatović institira da se radi o čisto statističkom pitanju, ali opozicione stranke prijete bojkotom popisa „zbog straha da će proruske snage širiti propagandu i ‘napumpati’ brojke“ kada je u pitanju broj Srba u Crnoj Gori, navodi list.

„Ova epizoda pokazuje koliko je veliki zadatak pred Milatovićem i njegovim kolegama da uvjere Brisel i njegove pristalice da Evropa sad ne postaje ‘Evropa nekad'“, zaključuje se u tekstu, prenose Vijesti.