MANS: Funkcija Radonjića je opstrukcija borbe protiv korupcije i dezavuisanje javnosti

Nismo iznenađeni novom izjavom direktora Agencije za sprečavanje korupcije, Sretena Radonjića u vezi sa inicijativama koje je zbog izbornih zloupotreba toj instituciji podnio MANS, jer se kao i sve njegove prethodne u potpunosti uklapa u ono zbog čega je i instaliran na tu funkciju – opstrukcija borbe protiv korupcije i bezočno dezavuisanje javnosti, naglašeno je danas u saopštenju MANS-a. Oni su napomenuli da niti jedna od 2000 prijava nije bila adekvatno procesuirana te da su državne institucije učinile sve kako bi prikrile tokove novca, odnosno na koji se način troši budžet. Iz MANSA-a su naveli kako je ASK u rješenjima o odbacivanju njihovih inicijativa saopštavala da se „nije upuštala u utvrđivanje tačnosti objavljenih podataka“ – što se potpuno uklapa u ono što je zadatak Radonjića na toj funkciji te da je ova institucija zarobljena njegovom samovoljom.

Ostatak saopštenja MANS-a prenosimo u cjelosti:

Sve inicijative koje je u predizbornom periodu podnio MANS imaju apsolutno utemeljenje u Zakonu o finansiranju političkih partija, ali su upravo zbog toga bile neprihvatljive za Sretena Radonjića. O tome svejedoči i činjenica da niti jedna od preko 2000 prijava koje su podnijete nije bila adekvatno procesuirana od strane Agencije. Od ukupnog broja podnijetih inicijativa, svega nekoliko njih se baziralo na tvrdnjama koje su bile iznijete u medijima, dok je ostatak incijativa rezultat opsežnog monitoringa postupanja preko 100 crnogorskih institucija, uključujući ministarstva, lokalne samouprave i javna preduzeća.

Inicijative koje smo podnosili, a koje su praćene dokumentacijom, ukazivale su na činjenicu da su državne institucije uoči oktobarskih izbora učinile apsolutno sve kako bi prikrile tokove novca, odnosno na koji način se troši budžet. Tako je u podacima o potrošnji budžeta koje su objavljivale državne institucije izostajala informacija o tome kome je i po kom osnovu vršena isplata sredstava, kada su vršena plaćanja i sa koje budžetske linije. Takođe, kad su u pitanju putni nalozi, izostajali su podaci o potrošnji goriva, razlogu putovanja, pređenoj kilometraži. Suštinski, državne institucije su objavljivale informacije na osnovu koji se nije moglo sa sigirnošću reći da nije bilo zboupotrebe državnog budžeta.

U posljednjem izvještaju Evropske Komisije za Crnu Goru se navodi da Agencije za sprečavanje korupcije „mora imati proaktivniju ulogu u provjeravanju podataka koje joj dostavljaju javne institucije i politički subjekti“.

Sa druge strane, Sreten Radonjić je uspostavio potpuno drugačiju praksu, pa se u rješenjima o odbacivanju inicijativa MANS-a navodi da se Agencija „nije upuštala u utvrđivanje tačnosti objavljenih podataka“. Ovo se u potpunosti uklapa u ono što je zadatak Radonjića na toj funkciji – u korijenu sasjeći bilo kakvu incijativu ili napor da se utvrdi postojanje korupcije ili zloupotrebe državnih sredstava.

Na taj način je Radonjiću promaklo značajno uvećanje potrošnje u predizbornom periodu kod čitavog niza državnih institucija za koje je MANS prikupio dokaze u vidu zvaničnih izvještaja o potrošnji budžeta. Tako je, između ostalog, Agencija odbacila inicijativu MANS-a koja se odnosnila na podatak da je samo Ministarstvo održivog razvoja u toku trajanja predizborne kampanje, u periodu od raspisivanja izbora, do kraja avgusta, na infrastrukturne projekte potrošilo skoro 2.3 miliona eura. To je bilo značajno uvećanje u odnosu na neizborne mjesece, kada je taj trošak na mjesečnom bio na nivou od pola miliona eura. Ova inicijativa MANS-a je odbačena kao nepotpuna iako je MANS službenicima Agencije koristeći zvaničnu dokumentaciju praktično „nacrtao“ na koji način u tom Ministarstvu krše zakon.

Od samog početka rada Agencije MANS upozorava da je ova institucija zarobljena samovoljom Sretena Radonjića i njegovom više nego očiglednom povezanošću sa strukturama na vlasti. O tome svjedoči i tvrdnja koju je iznio na posljednjoj pres-konferenciji kako tokom posljednih izbora „nije bilo zloupotrebe državnih fondova u političke svrhe“ koju razumijemo kao svojevrsni politički raport onima koji su ga postavili na tu funkciju, o tome kako je dobro obavio svoj „posao“.