Daltonizam

Na današnji dan, 27. jula 1844. godine umro je engleski hemičar i fizičar Džon Dalton, jedan od osnivača atomske teorije materije. Prvi je određivao relativne atomske mase hemijskih elemenata, ispitivao osobine gasova i postavio zakon parcijalnih pritisaka, a bavio se i meteorologijom.

Proučavao je i anomaliju neprepoznavanja boja, koja je po njemu nazvana – daltonizam. Daltonizam je naziv za poremećaj u vidu koji podrazumijeva nemogućnost spoznavanja razlika između boja ili konkretnu boju. Ne doživljavaju svi ljudi isto boje. Daltonisti su oni koji imaju nedostatak u doživljavanju boja.

Postoje različite vrste daltonizma. Najčešći oblik daltonizma koji se javlja je nemogućnost da se razlikuju crvena i zelena. U skoro svim slučajevima daltonizam je urođen i javlja se naročito kod muškog pola. Statistika kaže da se ovaj vidni poremećaj javlja kod oko 7% muškaraca i manje od 1% žena. Daltonisti imaju problem da vide crvenu, zelenu ili plavu ili kombinaciju ovih boja. Rijetko se javlja najteži oblik daltonizma, da osoba ne vidi boju uopšte.

Život ovih osoba je znatno otežan. Djeci je otežano čitanje i učenje, a starijim osobama može onemogućiti bavljenje određenim poslovima. U skoro svim slučajevima daltonizam je urođen odnosno nasledan. Daltonizam češće utiče na muškarce nego na žene jer je daltonizam  u većini slučajeva nasledna bolest, a odgovoran gen se nalazi na hromozomu X. Gen je recesivan, kao i daltonizam. X i Y hromozomi određuju pol pojedinca. Muškarci imaju po jedan od svakog, a žene imaju dva X hromozoma. Ako je gen koji izaziva bolest recesivan, onda bolest se neće desiti ako tijelo ima normalan gen.

Može se reći da normalan gen “osvaja borbu”. To je moguće kod žena, jer one posjeduju dva X hromozoma. Ako jedan od njih nosi gen daltonizam i drugi nosi normalan gen, onda normalno gen ima dominantan karakter i daltonizam se ne pojavi. Muškarci imaju jedan X hromozom i ako on nosi gen daltonizma, onda će čovjek biti daltonista. Za muškarca da bude daltonista, potrebno je samo jedan gen, a žena zahtijeva dva gena, po jedan za svaki hromozom X. Šanse da žene naslijede dva daltonizam gena (jedan od oca i jedan od majke) su mnogo niže. Žene koje su nosioci gena za daltonizam, a nijesu daltonisti, i dalje mogu prenijeti gen na svoju djecu (u 50% slučajeva). Mehanizam je sličan drugim naslednim bolestima koje su češći kod muškaraca nego kod žena, kao što su klasične hemofilije. Urođeni daltonizam se ne može izliječiti, dok stečeni oblik ovog poremećaja sa vidom se može izliječiti. U zavisnosti od uzroka se prepisuje metod liječenja. To mogu biti kontaktna sočiva u boji, naočare koje blokiraju odsjaj ili snalaženje pomoću opažanja lokacije znakova a ne boja.

Priredio: Miomir Đurišić

Mitropolija