Linta: Hrvatska se nije suočila sa svojom mračnom prošlošću, nije priznala da je proustaški režim Tuđmana izvršio agresiju na srpski narod s ciljem stvaranja etnički čiste države

Predsjednik Saveza Srba iz regiona Miodrag Linta ocjenjuje, povodom 30. godišnjice međunarodnog priznanja, da se Hrvatska nije suočila sa svojom mračnom prošlošću. Hrvatska nije priznala da je proustaški režim Franje Tuđmana izvršio agresiju na srpski narod u nizu hrvatskih gradova i mjesta i na krajiškom području s ciljem stvaranja etnički čiste države bez ili sa što manje Srba.

„Hrvatska nije procesuirala masovne zločine nad srpskim civilima i ratnim zarobljenicima, nije ekshumirala srpske žrtve sa poznatih grobnih mjesta i nije identifikovala posmtrne ostatke srpskih žrtava koji se nalaze u zavodima za sudsku medicinu. Hrvatska obilježavanjem zločinačke akcije „Oluja“ slavi progon i stradanje krajiških Srba. Hrvatska slavi zločince koji su naredili ili počinili zločine nad Srbima ili nisu sprečili zločine. Hrvatska planski krši nacionalna i ljudska prava preostalih Srba jer ne poštuje vlastiti Ustav, Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina, druge zakone i preuzete međunarodne obaveze. Hrvatska sistematski opstruiše sprovođenje Aneksa 7 Bečkog sporazuma o sukcesiji pod nazivom „Privatna svojina i stečena prava“. U navedenom aneksu jasno stoji da svim građanima i pravnim subjektima moraju biti zaštićena i vraćena prava koja su imali na dan 31.12.1990. godine i svi ugovori sklopljeni pod pritiscima i prijetnjama moraju biti proglašeni ništavnim“, navodi on.

Linta ističe da je u Hrvatskoj na djelu istorijski revizionizam i rehabilizacija ustaštva u prethodnih 30 godina.

„U hrvatskim gradovima i mjestima ulice se nazivaju po ministrima ustaške Vlade Mili Budaku i Juliju Makancu i drugim istaknutim ličnostima iz vremena NDH. Hrvatska od 1993. godine isplaćuje penzije preživelim ustašama i domobranima i članovima njihovih porodica. U zakonu o praznicima, spomendanima i neradnim danima iz 1996. godine 15. maj je određen za dan sjećanja na hrvatske žrtve slobode i nezavisnosti kojim su ustaše i ostali pripadnici oružanih snaga NDH proglašeni borcima za slobodu. Ustaški pozdrav „Za dom spremni“ prva je ozakonila Vlada Ivice Račana 2001. godine, kada je Ministarstvo uprave donijelo odluku da je statut „Udruge bojovnika HOS-a“ sa pozdravom „Za dom spremni“ u skladu sa zakonom o udruženjima, što je postalo temelj za odobravanje kasnijih takvih zahtjeva. Navedeni pozdrav je, između ostalog, dodatno ozakonjen kroz sramne odluke Savjeta za suočavanje sa prošlošću hrvatske Vlade iz 2018. godine i Visokog prekršajnog suda u Zagrebu iz 2020. godine u slučaju srbomrzačke pjesme „Bojna Čavoglave“ Marka Perkovića Tompsona. Hrvatski sabor je pokrovitelj komemoracije ubijenim ustaškim zločincima u Blajburgu. Pored toga, Hrvatska namjerava obnoviti ustaško groblje u Zagrebu sa tablom koja slavi pale „hrvatske vojnike“ i niz drugih primjera„, kaže Linta u saopštenju.