Leptospiroza kod ljudi: Koji su simptomi i kako se liječi

U nekoliko gradova u Bosni i Hercegovini registrovano je više slučajeva leptospiroze kod ljudi. Iz Instituta za javno zdravlje Crne Gore IJZCG je saopšteno kakva je bolest leptospiroza, koji su simptomi, kako se prenosi i liječi.

Šta je leptospiroza?

Leptospiroza je bakterijska infekcija od koje obolijevaju i životinje i ljudi. Uzrokuje je bakterija iz roda Leptospira. Bolest je rasprostranjena u cijelom svijetu.

Kod ljudi uzrokuje širok spektar simptoma, ali može proteći i bez kliničkih simpoma i znakova bolesti. Simptomi koji se mogu javiti su: visoka temperatura, glavobolja, bolovi u stomaku, bolovi u mišićima, povraćanje, žutilo kože i beonjača, proliv ili osip.

Kod neliječenih bolesnika može doći do oštećenja bubrega, upale moždanih ovojnica (meningitisa), oštećenja jetre i respiratornih poremećaja.

U težim slučajevima moguć je i smrtni ishod. Leptospire uzrokuju promjene na sitnim krvnim sudovima,ćelijama jetre i bubrega, gdje se i odvija patološki proces.

Bolest se može pojaviti u nekoliko kliničkih oblika:

febrilni oblik (opšti infektivni simptomi-povišena temperatura, glavobolja, malaksalost, slabost)
gastroenterični oblik (opšti infektivni simptomi sa povraćanjem i prolivom)
ikterični oblik (pojava žutice je češće kod Vajlove bolesti, ali može i kod benignih oblika leptospira)
nefritični oblik (znaci oboljenja bubrega)

meningealni oblik (znaci oštećenja moždanih opni)
kombinacija više sindroma (tipično za Vajlovu bolest).
Kod većine oboljelih leptospiroza je kratkotrajna febrilna bolest, dok Vajlova bolest duže traje.

Leptospiroza se potvrđuje laboratorijskim testiranjem krvi ili urina.

Kako ljudi obolijevaju od leptospiroze?

To je najčešće profesionalno oboljenje osoba koje su izložene zaraženoj vodi zbog prirode svog posla farmeri, rudari, ribari, veterinari, vojnici, radnici u klanicama, radnici na pirinčanim poljima) ili rekreativcima (kupačima, kamperima i sportistima).

Obolijevaju osobe koje su izložene površinskim, mirnim stajaćim vodama (bare, jezera, mirni rukavci rijeka, kanali, potoci) zaraženim urinom domaćih i divljih životinja.

Vodu zaražavaju bolesne životinje koje najčešće nemaju nikakve simptome i znake bolesti.

Bolest ima sezonski tok sa najvećim brojem oboljelih u ljetnjim mjesecima. Bolest se prvo pojavljuje u vidu sporadičnih slučajeva medju osobama koje su slučajno izložene izvorima zaraze ili se kreću po aktivnom prirodnom žarištu a mogu nastati manje ili veće epidemije.

Leptospire žive u površinskim vodama i kao paraziti i kao komensali kod kičmenjaka. Patogene su i za životinje i za ljude. Temperatura od 50°C ih ubija u toku 10-60 minuta, a 60°C za 10 sekundi. Upovršinskim vodama prežive po nekoliko nedelja, a sušenje ih brzo ubija.

Kako se prenosi leptospiroza?

Zaražavanje kod ljudi nastaje posrednim ili neposrednim dodirom sa zaraženim domaćim ili divljim životinjama (divlji glodari su veoma značajni jer predstavljaju rezervoar leptospira).

Ljudi se najčešće zaraze kontaktom sa zaraženim životinjskim urinom ili mesom.

Bakterija leptospira obično ulazi u organizam preko posjekotina i ogrebotina na koži, a nekad i kroz sluzokožu usta, nosa ili očiju. Izvor infekcije može biti i vlažna zemlja, blato, voda i vegetacija kontaminirani životinjskim urinom.

Prenosi se pri plivanju (kupanju, stajanju u vodi), akcidentalno ili profesionalno nastalim ogrebotinama, direktnim kontaktom sa urinom ili tkivima inficiranih životinja.

Infekcija može nastati i konzumiranjem hrane kontaminirane urinom zaraženih životina, najčešće glodara, a nekad i inhalacijom aerosola kontaminiranih tečnosti.

Koje životinje su nosioci infekcije?

Pacovi, svinje, goveda, psi, rakuni, srne, jeleni,lisice, ovce, konji, psi i mačke. Zaražene životinje mogu biti vidljivo bolesne, ali mogu izgledati i sasvim zdrave.

Kako se liječi leptospiroza?

Leptospiroza se liječi antibioticima.

Kako se može spriječiti leptospiroza?

Izbjegavanje boravka-plivanja, kupanja u potencijalno zaraženim vodama.

Zaštita posjekotina i ogrebotina nepromočivim zavojem prije nego se dodje u kontakt sa zemljom, blatom ili vodom koji bi mogli biti zaraženi sa leptospirom.

Korišćenje mjera zaštite (čizme, rukavice, zaštitne kecelje) kod osoba koji su profesionalno izloženi zaraženoj vodi ili zemljištu.

Kod rada u bašti nositi rukavice.

Dezinfekcija vode u bazenima za kupanje.

Uništavanje glodara.

Ne davati psima da jedu nekuvanu životinjsku utrobu.

Higijensko držanje domaćih životinja i dezinfekcija prostorija gdje borave.

Zdravstveno prosvjećivanje stanovništva, posebno profesionalno ugroženih, o načinu zaražavanja i preventivnim mjerama.

CdM