Lekić: Vlast se nepotrebno umiješala u krizu u Ukrajini

Crnogorska vlast se nepodnošljivom lakoćom nepotrebno umiješala u krizu u Ukrajini, ocijenio je predsjednik Demokratskog fronta (DF), Miodrag Lekić, navodeći da je moguće da država ne dobije poziv u NATO na predstojećem Samitu a da, s druge strane, dobije sankcije od Rusije, čime bi bila na gubitku.

On je, na tribini koju je organizovao Građanski klub DF-a, na temu Crna Gora između Istoka i Zapada, rekao da bi država mogla tako da bude na gubitku, „a da se pokušani eksperiment završi loše po nas“.

„Nepodnošljivom lakoćom crnogorska vlast je iz kalkulantskih razloga uletjela u miješanje u krizu u Ukrajini tako da je morala, prema mom mišljenju, nastradati. U toj krizi ima puno spoljnih i unutrašnjih faktora, nije sve crno i bijelo“, ocijenio je Lekić, prenosi MINA.

Kako je kazao, Ukrajina je država sa dvostrukim identitetom, i da politikom prema njoj treba oprezno postupati.

„Ne vidim razlog da Crna Gora uskače u tu problematiku na taj način. Premijer Milo Đukanović je u problemu pred novim talasom korupcionaških afera i pokušava da učestvuje odanošću i, kako on kaže, interesom Crne Gore da doprinese globalnom miru“, naveo je Lekić.

Kako je rekao, on nije za to da Crna Gora bude inferiorna, „ali treba da usmjerava svoju moć i da ne pravi bumerange jer u takvim situacijama može da se preigra“.

„Moguć je scenario da ne dobijemo poziv u NATO na predstojećem Samitu a da, s druge strane, dobijemo sankcije od Rusije, i da budemo na gubitku i da se pokušani eksperiment završi loše po nas“, kazao je Lekić.

To je, smatra on, politička igra u kojoj se moraju znati eventualne posledice.

Ratna retorika Đukanovića

Prema njegovim riječima, u vazduhu Crne Gore osjećaju promjene koje dolaze, „i zato imamo nervozu i ratnu retoriku koju je premijer Milo Đukanović iznio na tribini DPS-a“.

On je ocjenu Đukanovića da je potreban nadčovječanski napor da se ne dozvoli da Podgorica postane mjesto sa kojeg će se destabilizovati politička scena Crne Gore okarakterisao kao glupost.

„To je kontinuitet neodgovorne vlasti. Uspon građanske svijesti u Crnoj Gori se dešava i vjerujem da neće nasjesti i da će shvatiti da je u ovoj retorici riječ o strahu od promjena koje neminovno dolaze“, kazao je Lekić.

Lekić je kazao da neće biti dobro ako se nastavi da se elite etničkih grupa ispoljavaju koncentrisane na pravljenje koalicija i trajanja na vlasti.

On ne smatra da to vodi dobru u Crnoj Gori i da je neophodno kulturološko i političko prožimanje.

„Našao sam zanimljiv odgovor na pitanje da li je Crna Gora Istok ili Zapad- kazali su da nismo ni tamo ni tamo. Ili smo i tamo i tamo“, ocijenio je Lekić.

Na tribini su govorili i profesori Siniša Jelušić i Goran Radonjić.

Profesor Siniša Jelušić smatra da traženje identiteta nije lak posao.

„Na primjer, kada se ima odnos vlasti prema Evropskoj uniji i NATO-u, važna mi je Lekićeva napomena iz knjige Sumrak faraona, da se određeni geo-politički interesi ostvaruju najlakše preko domaćeg poslušnog rukovodstva koje je, svjesno svojih slabosti, spremno da izvrši svaki dobijeni nalog“, kazao je Jelušić.

U tom iskazu se, dodao je on, izražava odnos nekritičkog mišljenja koji je danas važniji od bilo čega drugog.

Jelušić je mišljenja da se u državi, bez kritičkog promišljanja, prihvata sve ono što se nameće, a kao primjer je naveo uvođenje Bolonjskog sistema u crnogorsko obrazovanje.

„Sa Bolonjskim sistemom imamo dominantno negativno iskustvo kojim se obrazovanje, bojim se, nepovratno gubi“, ocijenio je Jelušić.

Prema njegovim riječima, ideje koje je nosila Bolonjska deklaracija se nisu ostvarile.

Profesor Goran Radonjić saglasan je da je Bolonjska deklaracija puna nedostataka, obrazlažući da je prihvaćena nekritički a da je u drugi plan stavljen kvalitet nastave.